KABUL - Popularnost tradicionalne haljine muslimanskih žena - burke, već godinama opada u islamskom svijetu, čak i u konzervativnom Avganistanu.
Nehmatulah Jusefi, poput mnogih prodavaca islamskih haljina u toj zemlji, prodaje 50 odsto manje burki od kada su 2001. godine talibani svrgnuti sa vlasti i ističe da će morati da nabavi druge vrste islamskih haljina da bi nadoknadio izgubljeni profit. U vrijeme vladavine talibana dugačka plava haljina koja je pokrivala ženu od glave do stopala - burka - bila je obavezna.
"Ja mislim da je voljom Boga prodaja burki opala i da ću prodavati čador namaz ili čak manto šalvar", izjavio je Jusefi.
Čador namaz je duga crna haljina koju nose žene širom Irana i koja otkriva ženino lice, ali prekriva ostatak glave i tijela do članaka.
Manto šalvar je dugačak ogrtač koji se nosi preko pantalona i popularan je kod žena u prijestonici Kabulu, koje se oblače slobodnije u odnosu na žene iz provincije. Uvijek se nosi s maramom koja pokriva glavu.
Predsjednik Francuske Nikola Sarkozi nedavno je osudio nošenje burki i istakao da one nisu dobrodošle u Francuskoj jer su simbol potčinjavanja žena. "Mi ne možemo da prihvatimo da pojedine žene u našoj zemlji budu zarobljenici iza tkanine, odsječene od socijalnog života, uskraćene za sopstveni identitet", rekao je Sarkozi.
Zabrana nošenja burke, tradicionalne ženske muslimanske odjeće u Francuskoj, pomoglo bi da se suzbije širenje "raka" radikalnog islama, kaže i francuska ministarka za urbanizam Fadela Amara. Amara, koja je alžirskog porijekla, u intervjuu za "Fajnenšel tajms" ocijenila je da veo koji pokriva sve predstavlja "tlačenje žena " i da to ne treba da postoji u Francuskoj.
"Burka nije dio garderobe ili platna, već je to politička manipulacija religije koja porobljava žene i dovodi u pitanje princip jednakosti polova, što je jedan od osnivačkih principa naše republike", kaže Amara.
Dodala je da se ona zalaže za jasnu zabranu nošenja burke, čak i ako može biti problematično to primijeniti. "Francuska je svjetionik prosvećenog islama koji je u saglasju s modernimzom prema tome, neophodno je boriti se protiv gangrene, raka radikalnog islama koji potpuno izobličuje suštinsku poruku islama", tvrdi Amara.
Amara tvrdi da će zabrana burki doprinijeti i pomoći ženama da se usprotive ekstremistima u svojim zajednicima. "Ogromna većina muslimana je protiv burki. Očigledno je i zašto", rekla je Amara. Ona je dodala da to najbolje znaju oni koji su se u svojim domovinama borili za prava žena, posebno u Alžiru. "Mi znamo šta to predstavlja i kakav prikriveni politički projekat leži u pozadini, a to je konfiskacija osnovnih sloboda", kaže Amara.
Ona je ocijenila da je zabrana francuske vlade o nošenju muslimanskih šalova i simbola iz 2004. godine pomogla muslimanskim ženama da se suprotstave muškom šovinizmu u svojim zajednicama.
Njen komentar je uslijedio nakon parlamentarne debate o tome da li zabraniti burku. Narodna skupština oformila je 32-članu komisiju povodom tog pitanja.
I dok bi na pariskim bulevarima čadori mogli da budu prihvatljiviji od burki, trgovac Jusefi se nada da će stvari u Avganistanu napredovati u toj mjeri da će žene moći da odlaze na pijacu slobodno, obučene po svojoj želji.
Mnoge mlade Avganistanke se žale da se osjećaju veoma loše dok nose burke, da ne mogu da dišu, da osjećaju pritisak na glavi, ali ističu da u porodici insistiraju da ih nose, govoreći kako je čador namaz loš i nemoralan. Jusefi ističe da je sve stvar kulture i da muškarci čim vide ženu koja nema pokriveno lice zure u nju. "Ako žena dođe na pijacu otkrivenog lica na stotine pari očiju pilje u nju, jer takva je ovdje klima", kaže on i dodaje da se to neće promijeniti još dugi niz godina jer je kultura u ovoj zemlji drugačija nego u nekim drugim zemljama.