JANGON U Mjanmaru, koji danima potresaju protesti protiv vojne hunte, ljudi godinama žive na ivici bijede, mnogo prije nego što je odlukom Vlade cijena nafte skočila za dva puta i izazvala rast svih drugih cijena.
U zemlji sa 56 miliona stanovnika, više od četvrtine živi sa manje od dolara dnevno. Iznenadna najava 15. avgusta o rastu cijene nafte bila je samo kap koja je prepunila čašu: duboka kriza nastajala je tokom dugog niza godina.
Za penzionisanog školskog upravnika U Seina (82) i njegovu suprugu Dav Nu (80) pad kvaliteta života je kao noćna mora.
`Mojom penzijom danas mogu da kupim dvije šolje čaja. Kada sam se penzionisao, prije više od 20 godina, istim novcem plaćali smo hranu za mjesec dana`, rekao je U Sein nekoliko mjeseci prije nego što su cijene drastično porasle.
Cijene su rasle još od 1988. godine, kada je krvavo ugušena pobuna protiv generala na vlasti, ali su zaista `odletjele u nebo` prošle godine.
`Doživjeli smo nevjerovatne promjene u godinu dana. Jedan vis (1,7 kilograma) piletine sada je oko 5.500 kjata umjesto 3.000 koliko je bilo prošle godine, dok je jedan vis palminog ulja sa 1.250 skočio na 2.300 kjata`, kaže trgovac Ma Ahmar.
Svježa voda i struja su luksuz za mnoge u nekadašnjoj Burmi.
`Moramo da čekamo i po sat da bismo uzeli dvije kante pijaće vode iz jezera`, kaže stanovnik grada Dala Taunšip, u blizini prijestonice Jangona.
Slični uslovi života izazvali su ustanak 1988. godine, kada je Vlada preko noći odlučila da podigne cijene pirinča i devalvirala kjat, učinivši da ušteđevine građana preko noći postanu bezvrijedne. Vojska je ugušila ustanak, a 3.000 ljudi je ubijeno.
`To je očajanje. Srednja klasa Burmanaca prodaje imovinu samo da bi preživjela. Ljudi ne mogu da odu na posao jer nemaju novca da kupe autobuske karte`, kaže profesor australijskog Mekveri univerziteta i koator publikacije `Burma ekonomik voč` Šin Turnel.
`Već neko vrijeme slušamo priče kako su Burmanci na marginama preživljavanja. Sada, u Jangonu, rast cijena nafte gurnuo je ljude na marginu gdje je u pitanju njihov opstanak`, kazao je Turnel.
Stoicizam Burmanaca koji 45 godina žive pod vojnom huntom počeo je da puca u novembru prošle godine kada je u javnost procurio video-snimak sa raskošnog vjenčanja kćerke vođe vojne hunte, generala Tana Švea.
Luksuz je izazvao bijes ljudi, a prvi protesti, iako malog obima, izbili su u februaru kada je do tada nepoznata organizacija `Komitet za razvoj Mjanmara` pozvala huntu da riješi probleme inflacije, obrazovanja i loše infrastrukture.
Kada je 1954. godine dobio nezavisnost od Velike Britanije, Mjanmar je bio jedna od najbogatijih zemalja Azije, ali je poslije decenija loše vladavine to sada jedna od najsiromašnijih zemalja planete, sa procijenjenim godišnjim dohotkom po glavi stanovnika od samo 200 dolara.
Budžetski deficit raste tako brzo da se Vlada od fiskalne 2001/2002. godine čak ni ne trudi da objavljuje planove trošenja.
Veliki novac ide na održavanje vojske koja je posljednje decenije udvostručena na čak 375.000 vojnika.
Da bi se nosio sa budžetskim rupama, režim je povećao poreze, što je uništilo mala i srednja preduzeća, kaže jedan profesor koji traži da ostane anoniman.
`Šta god novine objavljivale, režim treba da shvati da pravi razlog za ustanak iz 1998. godine nije bio glad ljudi za demokratijom, već glad za boljim životom`, kaže on.
Ekonomske sankcije koje su uvele SAD i Britanija sigurno su imale efekat na ekonomsku situaciju, ali neki eksperti postavljaju pitanje da li sankcije štete više građanima ili vladarima.
`Sankcije u stvari idu na ruku vojnoj hunti`, kaže jedan od njih, Tom Grin, ističući da sankcije pogađaju i otežavaju rast upravo onih klasa koje bi mogle uspješno da se suprotstave diktaturi.
Uhapšeno još stotinu sveštenika
Stotinak budističkih sveštenika uhapšeno je juče ujutro istočno od Jangona, u akciji snaga bezbjednosti Mjanmara koje su, uprkos pozivima međunarodne zajednice na uzdržanost, odlučile da se obračunaju s učesnicima protesta protiv vojne hunte.
Raciju su pokrenuli generali koji godinama žive pod sankcijama zapadnih zemalja i uporno ignorišu pozive na promjene. Ni ovog puta se nisu osvrtali na pozive međunarodnih diplomata. U utorak je u masovnim protestima, najvećim u posljednjih 20 godina u Mjanmaru, navodno ubijeno pet sveštenika.