Dok SAD obilježava 11. godišnjicu napada na WTC 11. septembra 2001. godine, datuma nakon kojeg svijet više nije isti, i dalje vlada 'status quo' u odnosima Velike Britanije i Ekvadora u vezi čovjeka čija je internetska stranica WikiLeaks objavila golem broj tajnih podataka, između ostalog i o ratovima koji su direktna posljedica stravičnog terorističkog napada na WTC.
Radi se o Džulijanu Asanžu, rođenom u Taunsvilu, u Australiji, 3. jula 1971. godine. Asanž je australijski novinar, ali ga se često naziva i hakerom, zbog lakoće kojom čita i razbija računarske kodove. Internetski aktivist, Asanž je svijetu najpoznatiji kao osnivač internetske stranice WikiLeaks, čiji je portparol i glavni urednik. Predmet njegova interesa su sloboda medija, cenzura te istraživačko novinarstvo.
Oni koji rade s njime, opisali su ga kao temperamentnog, vrlo inteligentnog čovjeka predatog poslu, koji posjeduje nevjerovatnu sposobnost hakiranja kompjutorskih kodova. U Australiji je vodio poprilično 'nomadski' život, često se seleći postao je otac u osamnaestoj godini, te je ubrzo nakon toga počela bitka za starateljstvom nad djetetom.
Neko je vrijeme bio računarski programer, a razvoj interneta omogućio mu je da se još više posveti računarima. Zajedno s nekoliko prijatelja 1995. godine optužen je za hakerske aktivnosti. Morali su platiti odštetu od nekoliko hiljada australijskih dolara, a kaznu zatvora izbjegli su pod uslovom da takve radnje više nikada ne ponove.
WikiLeaks je osnovao 2006. godine sa grupom istomišljenika i entuzijasta, te na njima objavljuje stvari koje se ne objavljuju nigdje drugdje - tajne informacije, koje se drže daleko od očiju javnosti, Asanžu nisu promakle.
'Da bismo osigurali tajnost našim izvorima, morali smo sve šifrovati, povećavati imovinu, mijenjati telekomunikacije i ljude širom svijeta, kako bi se konačno aktiviralo pitanje zakona zaštite izvora u različitim nacionalnim pravosuđima', kazao je Asanž za BBC 2011. godine. 'U tome smo postali jako dobri, nikad nismo izgubili slučaj na sudu, ali ne možemo od svih očekivati da poduzimaju iste mjere kakve mi poduzimamo', dodao je.
U aprilu 2010. godine objavio je snimku na kojoj američki vojnici iz helikoptera pucaju na osamnaest iračkih civila u predgrađu Novog Bagdada. Među civilima su se nalazila i dva Reutersova novinara. Reuters je, kako su pisali mediji, od trenutka kad se nesrećni slučaj dogodio pokušavao objaviti snimku, uz argument o slobodi govora, međutim bezuspješno. U videu se jasno vidi kako helikopter preletava područje i ubija ranjenoga Reutersovog novinara, kao i ljude koji su mu pritrčali u pomoć. Na mjestu se nalazilo i dvoje male djece, koja su teško ranjena.
Snimka je to koja je podigla prašinu, a Asanža stavila pod povećalo javnosti. Na WikiLeaksu su objavljeni i povjerljivi ratni dnevnici iz rata u Iraku i Avganistanu. Zapisi su to vojnika američke vojske. Svaki je imao poseban zadatak u ratu, a na WikiLeaksu su objavljena njihova detaljna svjedočanstva. Prvi je to realan pogled u tajni svijet ratova, koje je američka vlada, kako se tvrdilo, tako brižno krila od javnosti. 25-godišnji Bredli Mening, bivši vojnik, odnosno ratni analitičar optužen je da je poslao hiljade dokumenata u WikiLeaks. Time je počinio najveću sigurnosnu provalu u američkoj istorije.
Džulijan Asanž i druge Meningove pristaše kazale su kako nije on bio taj koji je proslijedio dokumente u WikiLeaks, međutim, policijskom istragom ustanovljeno je postojanje spornih dokumenata na njegovu računaru. Mening je uhapšen u maju 2010. godine. Kako je bio dio vojske, čija je baza bila blizu Bagdada, Mening je imao pristup podacima koje je američka vlada koristila kako bi slala povjerljive informacije. Uhapšen je nakon što je računarski haker Adrian Lamo FBI-u kazao da mu je Mening povjerio što je učinio. Materijali koje je je proslijedio u WikiLeaks bili su video vazdušnog napada na Bagdad u julu 2007., granatiranje u Avganistanu iz 2009., 250 hiljada diplomatskih podataka i 500 hiljada vojnih izvještaja.
Suđenje Bredliju Meningu još je uvijek u toku, a špekuliše se čak i o smrtnoj i doživotnoj kazni zatvora.
Kasnije iste godine, kada je WikiLeaks svojim objavama 'zavladao' internetom te su čak i neki od najuglednijih svjetskih dnevnih listova ekskluzivno objavljivali dokumente kojima je WikiLeaks bio izvor, britanska je policija privela Asanža, i to nakon što je Švedska izdala međunarodnu potjernicu, zbog navodnih optužbi o Asanžovom seksualnom napastvovanju dviju žena. Švedske ga vlasti žele ispitati zbog navodnih optužbi da je jednu ženu silovao, a drugu seksualno napastvovao tokom posjeta Stokholmu, u kojem je održao predavanje, u avgustu 2010. godine. Džulijan Asanž kaže da su obje žene svojevoljno pristale na odnose s njim te da nijednu nije na to prisilio.
Radilo se, naime, o ženama koje su nekoliko dana zaredom viđane u Asanžovu društvu, pritom se odlično zabavljajući. Svjedoci tvrde da se nije ništa spornog ni nasilnog dešavalo između Asanža i dviju žena. Čak su i snimljeni na nekoliko fotografija. Asanž je s jednom od njih čak bio i u poslovnim pregovorima.
Asanž sam tvrdi da je to pokušaj Pentagona i CIA-e da ga diskreditiraju. 'Po cijelom svijetu naslovnice su govorile o tome da sam optužen za silovanje. One neće nestati. A znam iz iskustva da će neprijatelji WikiLeaksa nastaviti širiti glasine čak i nakon što su stvari opovrgnute. Ne znam ko je iza ovoga, ali upozoreni smo da, na primjer, Pentagon planira koristiti prljave trikove da nas uništi. K tome smo upozoreni na seksualne namještaljke', kazao je Asanž.
'Optužbe protiv Asanža, naravno, nije inscenirao Pentagon ni bilo ko drugi. Za ono što se dogodilo meni i drugim djevojkama odgovoran je muškarac, koji ima iskrivljenu percepciju žena i koji ima problema kad mu se kaže 'ne'', kazala je jedna od Asanžovih navodnih žrtava za švedski list Aftonbladet.
U engleskoj pokrajini Norfolk, ugledni britanski novinar pružio je utočište Džulijanu Asanžu, kojemu je pod jamčevinom dana svojevrsna sloboda, za vrijeme sudskog procesa kojim su Britanci trebali odlučiti hoće li ga izručiti Švedskoj, gdje bi se izvršilo ispitivanje za njegove navodne zločine. Asanž je bio pod neprestanim nadzorom videokamera, uz svakodnevnu obavezu javljanja u obližnju policijsku postaju, a gležnjevi su mu bili vezani specijalnim narukvicama, koje su bile povezane antenama i pratile i analizirale njegovo kretanje. U maju je britanski Vrhovni sud ipak odlučio kako Asanža treba izručiti Švedskoj. Asanž je rekao da će tu odluku prijaviti Evropskom sudu za ljudska prava, jer se nije slagao s njom, a sudijinu je odluku njegova odbrana prozvala nevažećom.
Sredinom juna Asanž je zatražio utočište u ekvadorskoj ambasadi u Londonu, gdje mu je 16. avgusta osiguran politički azil od strane Ekvadora. Britanska Vlada poručila je da ga neće pustiti da mirno napusti zemlju i ode u Ekvador, a švedsko ministarstvo vanjskih poslova reklo je da je jedini razlog zbog kojeg žele izručenje Asanža zapravo propisno ispitivanje i istraživanje slučaja zbog kojeg je optužen.
Rikardo Patino, ekvadorski ministar vanjskih poslova, zatražio je od britanske Vlade da poštuju suverenu odluku njegove zemlje o pružanju političkog azila Džulijanu Asanžu. 'On je jedan od rijetkih ljudi koji zaista brinu o pozitivnim reformama u svijetu, čak do granice gdje je voljan učiniti nešto radikalno, riskirati pogrešku, samo da bi radio na nečemu u što vjeruje', rekao je Daniel Šmit, suosnivač WikiLeaksa.
'On ima tu atmosferu oko sebe, gdje ljudi koji su mu bliski žele brinuti za njega i pomoći mu da ide dalje. Rekao bih da to ima veze s njegovom harizmom', kazao je Rafi Kačadurian, novinar magazina New Yorker, nakon što je proveo nekoliko nedjelja putujući s Asanžom.
Razlog zbog kojeg se za pomoć obratio ekvadorskom predsjedniku Rafaelu Korei jest taj što su njih dvojica, kako je rekao, u prošlosti imali slično mišljenje o slobodi. Tokom jednog intervjua, Korea je opetovano hvalio WikiLeaks i ono što su postigli.
Asanž će ostati u ekvadorskoj ambasadi sve dok se ne nađe način da ga se ili izruči ili mu se dopusti da otputuje u Južnu Ameriku. Ekvador, koji je Asanžu dao azil, zatražio je od Velike Britanije da povuče prijetnje o upadanju policijskih snaga u zgradu ambasade.
U svom obraćanju javnosti, Asanž se zahvalio ekvadorskom ambasadi za pruženi azil. 'Hrabra latinoamerička država ustala je u borbu za pravdu', istaknuo je Asanž i zahvalio se ekvadorskom predsjedniku i narodu. 'Hvala i osoblju ovog ambasade na svom gostoprimstvu, uprkos svim prijetnjama koje su dobili', dodao je.
Zasad, međutim, Asanž ostaje zatočen u ambasadi, a britanska policija budno pazi na zgradu ambasade. Britanci su rekli da su odlučni ispuniti svoju pravnu obavezu izručenja Asanža Švedskoj.