BERLIN - Alternativa za Njemačku (AfD) ostvarila je istorijski rezultat na izborima u saveznoj pokrajini Saksonija-Anhalt, osvojivši oko 44 odsto glasova i ubjedljivo nadmašivši Hrišćansko-demokratsku uniju (CDU) kancelara Fridriha Merca, što je dodatno otvorilo pitanje da li bi krajnja desnica u narednim godinama mogla stići i do vlasti na saveznom nivou.
Rezultat nedjeljnih izbora predstavlja najbolji izborni učinak AfD-a u ovoj pokrajini, ali stranka ipak nije uspjela da osvoji apsolutnu većinu koja bi joj omogućila da samostalno formira vladu.
Prema preliminarnim zvaničnim rezultatima, AfD je dobio 43.8 odsto glasova, dok je CDU ostao na svega 17.2 odsto. Projekcije pokazuju da će AfD imati 39 od ukupno 83 poslanička mjesta u parlamentu Saksonije-Anhalt, tri manje od 42 koliko je potrebno za apsolutnu većinu.
"Napravili smo istoriju"
Nosilac liste AfD-a u Saksoniji-Anhalt, 35-godišnji Ulrih Zigmund, rezultat je proglasio istorijskim i poručio da su birači jasno pokazali da žele političke promjene.
"Narod je potpuno jasno pokazao da konačno želi političke promjene i, prije svega, pokazao je da te promjene želi sa nama", rekao je Zigmund pristalicama nakon objavljivanja rezultata.
On je na izbornoj večeri pozvao druge političke snage na saradnju, poručujući da će "kao demokrata pružiti ruku svima koji žele da zajedno sa AfD-om dovedu do temeljnog političkog zaokreta".
Još pročitajte:
Šta stoji iza rekordne pobjede AfD-a: Migracije nisu presudile
To predstavlja određenu promjenu u njegovoj retorici, jer je prije izbora govorio da ga zanima samostalno formiranje vlasti, a ne traženje kompromisa sa tradicionalnim političkim partijama.
Zigmund je nakon izbora rezultat nazvao "vrlo jasnim mandatom za vladu", dok je pobjedu svoje stranke predstavio i kao poruku saveznoj vlasti u Berlinu.
CDU doživio težak poraz
Posebno dramatičan bio je pad CDU-a. Stranka kancelara Fridriha Merca osvojila je oko 17 odsto glasova, što je manje od polovine rezultata AfD-a i njen najlošiji rezultat u istoriji izbora u Saksoniji-Anhalt.
Na prethodnim izborima AfD je imao oko 21 odsto podrške, što znači da je sada više nego udvostručio svoj rezultat. CDU je, s druge strane, pao sa približno 37 na 17 odsto.
Dosadašnji premijer Saksonije-Anhalt Sven Šulce priznao je težinu poraza i poručio da će CDU morati da živi sa takvim rezultatom. Istovremeno je odbacio mogućnost saradnje sa AfD-om.
Rezultat predstavlja još jedan ozbiljan politički udarac za Merca, čija se savezna koalicija suočava sa nezadovoljstvom građana zbog stagnacije najveće evropske ekonomije, ali i sporovima o socijalnoj politici, migracijama i drugim pitanjima.
"Nijedan kancelar nije bio nepopularan kao Merc"
Kopredsjednica AfD-a Alis Vajdel iskoristila je izborni trijumf za direktan napad na njemačkog kancelara.
"Nijedan kancelar prije njega nije bio toliko nepopularan kao Fridrih Merc, koji je postao veliki teret prosperitetnom razvoju Njemačke", poručila je Vajdel.
Još pročitajte:
Prve brojke iz Njemačke: AfD ubjedljivo prva, pogledajte rezultate
Ona tvrdi da građani više ne žele nastavak dosadašnje politike i zahtijeva oštriju borbu protiv ilegalnih migracija, zatvaranje otvorenih granica i efikasnije deportacije.
Vajdel je kritikovala i energetsku politiku zemlje, kao i ono što opisuje kao ubrzanu deindustrijalizaciju Njemačke, a otišla je i korak dalje - predviđajući da bi AfD mogao preuzeti vlast nakon saveznih izbora 2029. godine.
"Zaštitni zid" i dalje glavna prepreka AfD-u
Iako je AfD ubjedljivo pobijedio, dolazak stranke na vlast u Saksoniji-Anhalt nije izvjestan.
Razlog je politika poznata kao "Brandmauer", odnosno "zaštitni zid", prema kojoj glavne njemačke stranke odbijaju koalicionu saradnju sa AfD-om.
AfD do sada nije učestvovao ni u jednoj vladajućoj koaliciji u 16 njemačkih saveznih pokrajina, niti je bio dio savezne vlade.
Još pročitajte:
Merc nakon pobjede AfD-a: Ovo je tektonski potres, ne možemo dalje ovako
Kopredsjednik AfD-a Tino Krupala, međutim, smatra da je izborni rezultat pokazao da su upravo birači odbacili takvu politiku izolacije njegove stranke.
Istovremeno je pokušao da ublaži strah među migrantima nakon pobjede AfD-a.
"Niko ne treba da nas se plaši", rekao je Krupala, dodajući da njegova stranka nije protiv ljudi migrantskog porijekla ako su integrisani, govore njemački jezik i doprinose ekonomiji.
AfD u Saksoniji-Anhalt označen kao desničarsko-ekstremistički
Jedna od najvećih prepreka za normalizaciju AfD-a u njemačkom političkom sistemu jeste odnos bezbjednosnih institucija prema toj stranci.
Pokrajinski ogranak AfD-a u Saksoniji-Anhalt domaća obavještajna služba klasifikovala je kao potvrđenu desničarsko-ekstremističku organizaciju. AfD takvu ocjenu odbacuje i tvrdi da je politički motivisana.
German AfD Leader Alice Weidel: When we are in government, we will put the black-red-gold flag on every government building, on every school building. Everywhere, black-red-gold will be flown as the colors of freedom, as our national flag. We love black, red and gold. pic.twitter.com/eV5ug3pjt1
— Clash Report (@clashreport) September 6, 2026
Pojedini saradnici Zigmundovog tima ranije su bili članovi organizacije koja je kasnije zabranjena kao neonacistička, navodi RTE, pozivajući se na AFP.
AfD se tokom posljednjih godina suočavao i sa drugim kontroverzama - od navodnih veza pojedinih članova sa stranim državama i istraga zbog sumnjivih finansijskih tokova do tajnih razgovora o planovima za masovne deportacije ljudi migrantskog porijekla.
Od evroskeptične stranke do druge snage Bundestaga
Alternativa za Njemačku osnovana je 2013. godine prvenstveno kao evroskeptični politički projekat nastao u vrijeme posljedica evropske finansijske krize.
Stranka je snažno ojačala nakon odluke tadašnje kancelarke Angele Merkel 2015. godine da Njemačka primi veliki broj izbjeglica, među kojima je bilo mnogo ljudi iz Sirije. AfD je tokom narednih godina zauzimao sve tvrđe stavove prema migracijama, islamu i evropskim integracijama.
Na saveznim izborima 2025. AfD je osvojio 21 odsto glasova i postao druga najjača politička snaga, odnosno najveća opoziciona grupacija u Bundestagu.
Rast se nastavio i na pokrajinskom nivou. AfD je 2024. pobijedio na izborima u Tiringiji i završio drugi u Brandenburgu, dok je tokom 2026. više nego udvostručio broj mandata na izborima u Baden-Virtembergu i Rajni-Palatinatu.
Zašto AfD posebno jača na istoku Njemačke?
Podrška AfD-u naročito je izražena u nekadašnjoj Istočnoj Njemačkoj, gdje analitičari ukazuju na kombinaciju ekonomskih, demografskih i političkih razloga.
Brojni dijelovi istočne Njemačke i dalje se suočavaju sa manjkom radnih mjesta, nedostatkom ljekara, slabljenjem javnog prevoza, depopulacijom i osjećajem dijela stanovništva da o njihovim životima odlučuju udaljene političke elite u Berlinu.
AfD Leader Alice Weidel tells a hard truth: "Germany is de facto bankrupt... broke, and they are NOT telling you that. At some point, you simply have to lay the cards on the table and put the numbers out there. The whole thing is no longer financially sustainable." The…
— Mario Nawfal (@MarioNawfal) September 7, 2026
Profesor Tomas Bibricher sa Univerziteta Gete u Frankfurtu ocijenio je da je jedan od ključnih razloga uspjeha AfD-a široko nezadovoljstvo političkom situacijom, saveznom vladom i ekonomskim stanjem.
Istraživanje profesora Martina Šredera i njegovog tima, zasnovano na podacima od 2014. do 2024. godine, međutim, ukazuje da je pitanje migracija posebno važno.
"Zabrinutost zbog imigracije objašnjava podršku AfD-u gotovo deset puta više nego stvarna ili percipirana ekonomska ugroženost", rekao je Šreder.
Šta AfD želi da promijeni?
Program AfD-a u Saksoniji-Anhalt predviđa veoma restriktivan odnos prema migracijama, uključujući ukidanje prava na azil u sadašnjem obliku, masovne deportacije i oduzimanje novca i imovine tražiocima azila.
Stranka se zalaže i za ukidanje ili radikalnu reformu javnog medijskog servisa, povratak tradicionalnijim vrijednostima u školama i kulturnim institucijama i promjenu njemačke energetske politike.
Zigmund je tokom kampanje najavljivao "ofanzivu remigracije i deportacije", dok AfD želi da njemačke državljane koji žive u inostranstvu podstakne na povratak kako bi se ublažio nedostatak radnika.
Istovremeno, na saveznom nivou AfD zastupa obnovu bližih odnosa sa Rusijom, smanjenje pomoći Ukrajini i izlazak Njemačke iz evrozone.
Može li AfD preuzeti Njemačku 2029. godine?
Pobjeda u Saksoniji-Anhalt ima daleko veći značaj od same borbe za vlast u jednoj pokrajini jer predstavlja pokazatelj koliko se njemačka politička scena promijenila.
Prema anketama koje navodi "Al Džazira", AfD bi na saveznim izborima 2029. mogao osvojiti oko 28 odsto glasova i završiti kao najjača pojedinačna stranka u Njemačkoj.
To bi predstavljalo veliki preokret u odnosu na izbore 2025, kada su CDU i njegova bavarska sestrinska stranka CSU zajedno osvojili 28.5 odsto glasova.
"Ich danke Ihnen, unseren Wählern, für das überwältigende Vertrauen gestern in Sachsen-Anhalt. Unser Traum-Ergebnis speist sich aus der extrem hohen Nichtwählermobilisierung." pic.twitter.com/yTZOjYaGFf
— Alice Weidel (@Alice_Weidel) September 7, 2026
Ipak, čak ni prvo mjesto na saveznim izborima ne bi automatski značilo dolazak AfD-a na vlast. Ukoliko ostale stranke nastave da poštuju "zaštitni zid" i odbijaju koaliciju sa AfD-om, stranka bi mogla osvojiti najviše glasova, a ipak ostati izvan vlade.
Politički naučnik Oliver Lembke sa Univerziteta Rur u Bohumu ocijenio je da Njemačka svjedoči "tektonskom pomjeranju partijskog sistema", posebno zato što je Merc došao na vlast obećavajući da će zaustaviti rast AfD-a, dok je stranka u međuvremenu dodatno ojačala.
Slijede novi veliki izborni testovi
Pobjeda u Saksoniji-Anhalt neće biti posljednji veliki test za AfD.
Već 20. septembra održavaju se izbori u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji, još jednoj pokrajini nekadašnje Istočne Njemačke, gdje je AfD prema anketama imao podršku od oko 37 odsto.
Istog dana glasaće se i u Berlinu, koji ima status savezne pokrajine. Prema ranijim anketama, CDU je tamo bio na oko 21 odsto, Ljevica na 19, a AfD na približno 18 odsto.
Zbog toga rezultat iz Saksonije-Anhalt neće biti posmatran samo kao regionalni politički potres, već kao pokazatelj mogućeg dugoročnog preslagivanja njemačke politike. Ključno pitanje više nije samo koliko AfD može osvojiti glasova, već da li će politički "zaštitni zid" ostati dovoljno čvrst da stranku drži izvan izvršne vlasti.