BERLIN - Spoljnopolitički predstavnici poslaničke grupe Alternative za Njemačku (AfD) predstavili su dva dokumenta u kojima zagovaraju bližu saradnju s administracijom američkog predsjednika Donalda Trampa, prekid vojne pomoći Ukrajini i ponovno približavanje Rusiji.
Dokumente su u Berlinu predstavili Markus Fronmajer, portparol poslaničke grupe za spoljnu politiku i zamjenik njenog predsjednika, drugi zamjenik Stefan Kojter i Gerold Oten, zamjenik rukovodioca radne grupe za spoljne poslove.
Kakvu saradnju AfD želi s Trampovom administracijom?
U dokumentu posvećenom transatlantskim odnosima navodi se da su Sjedinjene Američke Države i Evropa neraskidivo povezane zajedničkom kulturom i istorijom.
Autori podsjećaju na milione potomaka njemačkih doseljenika u SAD, navodeći Donalda Trampa kao jednu od ličnosti koje predstavljaju to nasljeđe.
Predstavnici AfD-a zagovaraju "obostrano korisnu i pragmatičnu transatlantsku saradnju" i pozdravljaju pojedine elemente promjene američke spoljne politike pod Trampom.
Podržavaju i moguće smanjenje broja američkih vojnika u Njemačkoj, kao i odustajanje od raspoređivanja američkih raketa na njemačkoj teritoriji.
Šta predlažu za odnose Njemačke i Rusije?
U dokumentu o njemačko-ruskim odnosima ponovljeni su raniji zahtjevi AfD-a: ponovno pokretanje gasovoda Sjeverni tok, ukidanje ekonomskih sankcija Rusiji i obustavljanje vojne pomoći Ukrajini.
Takav pristup predstavlja njihovu zamisao obnove saradnje s Moskvom, naročito u oblasti energetike.
Zahtjevi su predstavljeni kao politički stavovi autora dokumenata, a ne kao odluke njemačke vlade.
Kako se u dokumentu govori o ratu u Ukrajini?
U novom dokumentu nije ponovljena osuda ruske invazije koju je poslanička grupa AfD-a iznijela nakon početka napada punog obima 2022. godine.
Autori rat u Ukrajini opisuju kao "tragediju koju treba okončati što prije" i pozivaju na mirovno rješenje koje bi uzelo u obzir bezbjednosne interese svih strana u sukobu.
Njihov prijedlog podrazumijeva pregovarački pristup, uz prekid njemačkih isporuka oružja Kijevu i promjenu odnosa prema Moskvi.
Kakvu budućnost predviđaju za Ukrajinu?
Predstavnici AfD-a smatraju da Ukrajina ne treba da postane članica NATO-a niti Evropske unije, već da ponovo bude neutralna država.
Istovremeno navode da Rusija mora prihvatiti ukrajinsku državnost. Međutim, povratak svih teritorija pod kontrolu Kijeva, uključujući Krim, ocjenjuju kao nerealan.
Predlažu da opstanak Ukrajine kao države i teritoriju koja joj ostane nakon prekida vatre ili mirovnog sporazuma osiguraju države garanti. Prednost daju zemljama koje nisu uključene u sadašnji rat.
Šta pokazuju istraživanja javnog mnjenja?
Prema oktobarskom istraživanju ZDF-ovog "Politbarometra", 68 odsto ispitanika smatra da AfD predstavlja opasnost za demokratiju u Njemačkoj, dok 29 odsto ne dijeli tu ocjenu, navodi EUi.
Istraživanje je sprovela agencija Forschungsgruppe Wahlen.
Gdje je AfD prvi put dobio predsjednika pokrajinskog parlamenta?
Tobijas Rauš izabran je 6. oktobra 2026. godine za predsjednika parlamenta Saksonije-Anhalt, čime je postao prvi političar AfD-a na čelu jednog njemačkog pokrajinskog parlamenta. Datum i njegov izbor potvrđeni su i na zvaničnoj stranici parlamenta.