Stanovnici kanadske pokrajine Alberta danas, 19. oktobra, glasaju o tome da li žele da otvore put referendumu o nezavisnosti od Kanade, a separatistički pokret dobio je podršku i iz političkih krugova bliskih američkom predsjedniku Donaldu Trampu.
Glasanje dolazi u trenutku kada se kanadski premijer Mark Karni suočava s ekonomskim posljedicama američkih carina i Trampovim izjavama o mogućem pripajanju Kanade Sjedinjenim Američkim Državama.
Iako većina stanovnika Alberte, prema istraživanjima javnog mnjenja, podržava ostanak u Kanadi, separatistički pokret posljednjih godina dobija na značaju.
Današnje izjašnjavanje nije referendum na kojem se neposredno odlučuje o otcjepljenju. Građani biraju između ostanka Alberte u Kanadi i pokretanja pravnog postupka koji bi mogao dovesti do budućeg, obavezujućeg referenduma o nezavisnosti.
Zašto Alberta želi da se odvoji od Kanade?
Alberta je jedna od ekonomski najznačajnijih kanadskih pokrajina, poznata po ogromnim rezervama nafte i razvijenoj energetskoj industriji.
U njoj se nalaze veliki gradovi Kalgari i Edmonton, a posljednjih godina bilježi i snažan rast broja stanovnika.
"Alberta ima najbrže rastuću populaciju u Kanadi i predstavlja motor kanadskog ekonomskog rasta", izjavio je Darel Briker, izvršni direktor agencije za istraživanje javnog mnjenja Ipsos iz Toronta.
Za razliku od Kvebeka, gdje separatizam ima dugu istoriju i snažnu jezičku i kulturnu osnovu, pokret za nezavisnost Alberte novijeg je datuma.
Njegovom jačanju doprinijelo je nezadovoljstvo ograničenjima tokom pandemije virusa korona, ali i energetskom i klimatskom politikom bivšeg kanadskog premijera Džastina Trudoa.
Dio stanovnika smatra da savezna vlada u Otavi ograničava razvoj naftne industrije i da Alberta ne dobija odgovarajuću korist od svog ekonomskog doprinosa zemlji.
Prema istraživanjima javnog mnjenja, približno četvrtina stanovnika podržava otcjepljenje, dok se većina i dalje protivi napuštanju Kanade.
Kakvu ulogu imaju Tramp i SAD?
Separatistički pokret u Alberti privukao je pažnju američkih političkih krugova, posebno onih povezanih s Trampovim pokretom MAGA.
Predstavnici separatista imali su kontakte s američkim zvaničnicima, uključujući susrete u Bijeloj kući i Stejt departmentu.
U Kanadi se istovremeno vodi rasprava o stranom uticaju na separatistički pokret, uključujući navode o aktivnostima na društvenim mrežama.
Kako prenosi Deutsche Welle (Dojče vele), separatizam u Alberti jačao je upravo u periodu kada su se odnosi Otave i Vašingtona pogoršavali zbog trgovinskih sporova i Trampovih izjava o Kanadi.
Takva situacija dodatno komplikuje položaj premijera Karnija, koji nastoji da očuva jedinstvo zemlje dok istovremeno odgovara na ekonomske pritiske iz SAD.
Premijer Kanade upozorava na sudbinu Bregzita
Mark Karni, koji i sam potiče iz Alberte, posljednjih sedmica aktivno učestvuje u kampanji za ostanak pokrajine u Kanadi.
Separatističke ideje uporedio je s političkim procesom koji je doveo do izlaska Velike Britanije iz Evropske unije.
Karni je tokom referenduma o Bregzitu bio guverner Banke Engleske, a sada upozorava da glasanje za pokretanje procesa otcjepljenja ne mora donijeti rezultate koje njegovi zagovornici očekuju.
"Video sam iz prve ruke kako su se mnogi Britanci u to vreme nadali boljoj pregovaračkoj poziciji u odnosu na Brisel. Sada, deset godina kasnije, oni se muče da ponište ono što su na kraju zapravo dobili", poručio je Karni.
Protiv nezavisnosti izjasnila se i premijerka Alberte Danijel Smit, iako je njena vlada omogućila održavanje današnjeg glasanja.
Ona smatra da pokrajina treba da ostane u Kanadi, ali uz veća prava i snažniji uticaj na odluke savezne vlade.
Šta Karni obećava Alberti?
Kako bi smanjio nezadovoljstvo stanovnika pokrajine, Karni je najavio velike infrastrukturne i ekonomske projekte.
Među njima su novi naftovod koji bi povezao Albertu s pacifičkom obalom, brza željeznička pruga između Kalgarija i Edmontona, kao i izgradnja hiljada stambenih jedinica.
Time pokušava da pokaže da Alberta može ostvariti svoje ekonomske interese bez napuštanja Kanade.
"Velike stvari ne mogu se graditi preko dubokih podela. Moramo da budemo snažni – a zajedno smo još snažniji", izjavio je kanadski premijer.
Šta će se dogoditi ako pobijede separatisti?
Rezultat današnjeg glasanja neće automatski dovesti do otcjepljenja Alberte.
Ukoliko većina podrži pokretanje postupka za nezavisnost, pokrajinska vlada trebalo bi da započne pravne korake koji bi mogli dovesti do održavanja novog, obavezujućeg referenduma.
Čak ni takav referendum ne bi sam po sebi značio automatsko osamostaljenje, jer bi se otvorila složena ustavna pitanja i pregovori s kanadskim vlastima.
Ipak, političke posljedice mogle bi biti značajne.
Kanada se već suočava sa separatističkim težnjama u Kvebeku, a eventualno jačanje pokreta u Alberti dodatno bi povećalo pritisak na saveznu vladu.
Za Karnija je zato današnje glasanje mnogo više od regionalnog političkog pitanja. Ono predstavlja test jedinstva Kanade u trenutku kada se zemlja suočava s ozbiljnim spoljnim i unutrašnjim izazovima.