FRANKFURT, PARIZ - Muškarac obučen u kostim Betmena našao se među privedenim demonstrantima u Frankfurtu tokom protesta na Noć vještica, dok su demonstracije zbog visokih troškova života, stanja u obrazovanju i društvene nejednakosti u više evropskih gradova prerasle u nasilne sukobe.
U Njemačkoj su desetine hiljada ljudi izašle na ulice, a u Francuskoj je, prema procjeni tamošnjeg Ministarstva unutrašnjih poslova, protestovalo oko 320.000 građana. Dnevna okupljanja uglavnom su protekla mirno, ali su u pojedinim gradovima s dolaskom večeri počeli napadi na policiju, podizanje barikada i razbijanje prodavnica.
Šta se dogodilo tokom protesta u Frankfurtu?
Demonstracije u Njemačkoj organizovane su u 34 grada, uz zahtjeve za boljim obrazovanjem i pristupačnijim životnim troškovima. Među prizorima koji su obilježili okupljanje u Frankfurtu bilo je i privođenje muškarca u kostimu Betmena.
Prema policijskim procjenama za Frankfurt, Minhen i Berlin, u ta tri grada okupilo se ukupno do 18.000 demonstranata, dok su organizatori navodili približno dvostruko više učesnika.
U Frankfurtu, finansijskom središtu Njemačke, najmanje dvije prodavnice su opljačkane, a još nekoliko je oštećeno dok je policija pokušavala da uspostavi kontrolu nad situacijom, prema svjedočenju reportera Rojtersa.
"Nasilni neredi se nastavljaju. U centru grada razbijeni su izlozi više prodavnica. Na pripadnike hitnih službi bacaju se i Molotovljevi kokteli. Pozivamo sve prolaznike da izbjegavaju centar grada ili da napuste to područje", saopštila je frankfurtska policija na mreži X.
Šta zahtijevaju mladi demonstranti u Njemačkoj?
Iza njemačkih protesta stoji inicijativa "Gen Z regelt", čiji se naziv može prevesti kao "Generacija Z preuzima stvar u svoje ruke".
Inicijativa se protivi obaveznom vojnom roku i traži veća ulaganja u obrazovanje, ukazujući na sve veće finansijsko opterećenje mladih Nijemaca zbog rasta životnih troškova, navodi Independent.
Njemačke vlasti saopštile su da su subotnje demonstracije uglavnom bile mirne, ali su upozorile na pokušaje ekstremističkih grupa da iskoriste protestni pokret.
"Danas smo ovdje da se borimo za mir i slobodu, a ne za rat i prinudu", rekla je portparolka inicijative Lina Fridrih u Berlinu.
"Najvažnija nam je bolja podrška zdravstvenom i obrazovnom sistemu. Protivimo se obaveznom vojnom roku i zalažemo se za pravedniju raspodjelu tereta", poručila je ona.
Kako je došlo do novih sukoba u Francuskoj?
U Francuskoj su demonstracije održane trećeg uzastopnog vikenda, a tokom subotnje večeri u više gradova izbili su sukobi između demonstranata i snaga bezbjednosti.
U Parizu i Lionu pojedini učesnici bacali su Molotovljeve koktele, pirotehnička sredstva i kamenje izvađeno iz uličnog popločanja prema policijskim kordonima. Policija je odgovarala suzavcem i intervencijama uz upotrebu palica.
Dio demonstranata nosio je kostime superheroja, klovnova, vještica i čudovišta, pošto su se protesti poklopili s obilježavanjem Noći vještica.
U Parizu su povrijeđena četiri policajca i jedan žandarm. Prema izvještaju, zapaljiva naprava bačena je direktno prema pripadnicima snaga bezbjednosti, nakon čega su jedinice za suzbijanje nereda krenule u potiskivanje demonstranata kako bi raščistile okolne ulice.
Francusko Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je tokom subote širom zemlje privedeno najmanje 290 ljudi. Procijenjeno je da je u demonstracijama učestvovalo oko 320.000 građana.
Kako su francuske vlasti pokušale da spriječe nasilje?
Širom Francuske raspoređeno je oko 70.000 policajaca i žandarma kako bi se spriječilo ponavljanje ranijih nereda.
Vlasti su zabranile protestne povorke kroz trgovačka središta gradova, dok su okupljanja u Parizu usmjerena prema istočnoj periferiji prijestonice.
Ministar unutrašnjih poslova Loran Nunez ranije tog dana upozorio je na "veoma visok rizik" od koordinisanog nasilja. Naglasio je da kostimi za Noć vještica neće biti prihvaćeni kao opravdanje za prikrivanje identiteta ili napade na policajce.
Iako su dnevne povorke, predvođene sindikatima i srednjoškolcima, uglavnom protekle mirno, tenzije su naglo porasle s dolaskom mraka.
Na istoku Pariza sukobi su izbili na obodima povorke, kada su se manje grupe izdvojile iz glavne kolone, počele da podižu barikade i gađaju policijske jedinice kamenjem.
U Tuluzu je policija upotrijebila vodene topove protiv neodobrenih demonstracija na kojima su se okupile hiljade uglavnom mladih ljudi. U više gradova korišteni su suzavac, šok-bombe i policijske palice kako bi demonstranti bili potisnuti od ulica kojima im je pristup bio zabranjen.
Kako su reagovali političari i vlasnici lokala?
Protestu u Parizu pridružio se i Žan-Lik Melanšon, lider radikalne ljevice, koji je optužio vlast predsjednika Emanuela Makrona da u odnosu prema javnom izražavanju nezadovoljstva poprima "sve autoritarniji karakter".
Uoči večernjih okupljanja, trgovci u francuskoj prijestonici zaštitili su izloge svojih radnji pločama od šperploče, strahujući od razbijanja i pljačke.
"Svi ostaju kod kuće. Niko neće doći da nešto kupi", rekao je Vael Bubaker, radnik jednog kafića na istoku Pariza, koji je zatvorio lokal prije nego što je povorka stigla.
Šta je pokrenulo proteste i gdje još vlada napetost?
Nemirima su prethodila dva vikenda sukoba, nakon što su učenički i studentski protesti zbog dotrajalih školskih objekata, nedostatka nastavnika i problema s upisom na fakultete prerasli u šire nezadovoljstvo.
Obrazovnim zahtjevima ubrzo su se pridružili protesti zbog snažnog rasta cijena i ekonomske nejednakosti.
Istovremeno, sukobi su nastavljeni i u Tirani, glavnom gradu Albanije. Policija u Barseloni i gradovima na sjeveru Italije bila je u stanju pojačane pripravnosti zbog poziva na društvenim mrežama na koordinisane studentske demonstracije.