HONGKONG - Džošua Vong, hongkonški prodemokratski aktivista koji je kao tinejdžer postao jedno od najprepoznatljivijih lica otpora vlastima u Pekingu, osuđen je u četvrtak, 5. novembra, na još deset godina zatvora.
Vong, koji se iza rešetaka nalazi od 2020. godine, priznao je krivicu za dosluh sa stranim subjektima prema Zakonu o nacionalnoj bezbjednosti, uvedenom u Hongkongu iste godine, prenosi Reuters.
Kada izađe iz zatvora, imaće 40 godina. Biće to gotovo četiri decenije nakon što je Velika Britanija 1997, dok je on bio jednogodišnje dijete, vratila Hongkong Kini uz obećanje široke autonomije i slobode govora i okupljanja.
Šta je Vong rekao uoči izricanja kazne?
U obraćanju sudu radi ublažavanja kazne, Vong se prisjetio razgovora sa službenikom nacionalne bezbjednosti na dan kada je protiv njega podignuta optužnica, prenio je Internazionale.
"Jedan službenik nacionalne bezbjednosti rekao je da smo on i ja 'neprijatelji' i požalio se da je zbog mene izgubio mnogo prijatelja", naveo je Vong.
Kako je dodao, odgovorio mu je da među njima ne vidi neprijateljstvo.
"Vi niste moj neprijatelj. Svi smo mi stanovnici Hongkonga; među nama nema neprijateljstva", rekao je Vong.
Iako je priznao krivicu, istakao je da je pogrešno vjerovao da su njegovi postupci bili u granicama zakona. Naglasio je i da nikada nije zagovarao nezavisnost Hongkonga niti slom Kine.
Kako je sa 14 godina postao aktivista?
Vongov politički angažman počeo je kada je imao svega 14 godina. Bio je jedan od osnivača učeničke organizacije "Scholarism", koja je organizovala masovne proteste protiv planova za uvođenje prokineskog programa nacionalnog obrazovanja u škole.
Protesti su na kraju primorali vlasti da odustanu od tog plana.
Već sa 17 godina, kao mršavi mladić prepoznatljiv po frizuri i naočarima tamnog okvira, postao je međunarodno lice prodemokratskog "Pokreta kišobrana" iz 2014. godine.
Naziv pokreta potekao je od kišobrana kojima su se demonstranti štitili od suzavca i biber-spreja koji je koristila policija.
Na vrhuncu protesta stotine hiljada ljudi izašle su na ulice, a ključne saobraćajnice u centru Hongkonga bile su blokirane 79 dana. Pokret je predstavljao jedan od najsmjelijih izazova koji su građani u prethodnim decenijama uputili rukovodstvu Komunističke partije Kine.
Zbog aktivizma i otvorenog protivljenja vlastima, Vong je više puta završavao u zatvoru.
Za šta ga je tužilaštvo teretilo?
U najnovijem postupku tužioci su Vonga optužili da je od jula do novembra 2020. godine, zajedno sa drugim osobama, tražio uvođenje stranih sankcija ili preduzimanje neprijateljskih mjera protiv Hongkonga i Kine.
Vrijeme na koje se optužbe odnose posebno je značajno jer je Peking krajem juna te godine nametnuo Hongkongu Zakon o nacionalnoj bezbjednosti.
Zakon je uslijedio nakon višemjesečnih prodemokratskih protesta 2019. godine, tokom kojih je bilo i nasilja.
Njegovim uvođenjem brojne političke aktivnosti, koje su Vong i njegovi istomišljenici ranije smatrali uobičajenim dijelom javnog djelovanja, praktično su zabranjene ili su njihove učesnike izložile opasnosti od krivičnog gonjenja.
Zašto ga je Peking nazivao "crnom rukom" stranih sila?
Vong je vremenom postao poznat na međunarodnoj sceni i trn u oku vlastima u Pekingu i Hongkongu.
Godine 2014. našao se na naslovnici magazina Time, dok je Netflix 2017. objavio dokumentarni film o njegovom političkom životu.
Zajedno sa drugim hongkonškim kritičarima vlasti kontinentalne Kine, među kojima je i medijski tajkun Džimi Laj, više puta je nominovan za Nobelovu nagradu za mir.
Podršku hongkonškom demokratskom pokretu tražio je i u zemlji i u inostranstvu. Sastajao se sa političarima iz Sjedinjenih Američkih Država i Evrope, izazivajući gnjev Pekinga, koji ga je nazivao "crnom rukom" stranih sila.
Ljudi koji su ga u tom periodu upoznali pamte njegovu tihu odlučnost i naizgled nepokolebljiva uvjerenja.
Šta se dogodilo sa njegovom političkom organizacijom?
Kada je u junu 2019. izašao iz zatvora, u vrijeme velikih protesta, Vong nije imao vodeću ulogu u organizovanju okupljanja. Ipak, ponovo je postao jedno od međunarodno najprepoznatljivijih lica pokreta.
Iz organizacije "Scholarism" u međuvremenu je nastala politička stranka "Demosisto", koja je jedno vrijeme podržavala referendum o suverenitetu Hongkonga.
Iz njenih redova došao je najmlađi izabrani član Zakonodavnog savjeta Hongkonga, koji je kasnije diskvalifikovan.
Stranka je raspuštena svega nekoliko sati nakon usvajanja Zakona o nacionalnoj bezbjednosti.
Šta je poručivao pristalicama prije ranijih odlazaka u zatvor?
Uoči jednog od ranijih izricanja kazne, 2017. godine, Vong je pred više od stotinu pristalica okupljenih u sudskom holu rekao da ne žali zbog svog djelovanja. Među okupljenima je bilo i onih koji su plakali.
"Nadam se da stanovnici Hongkonga neće odustati. Pobjeda je naša. Kada sljedeće godine budemo oslobođeni, nadam se da ćemo vidjeti Hongkong pun nade. Želim da vidim da stanovnici Hongkonga ne odustaju. To je moja posljednja želja prije odlaska u zatvor", poručio je tada.
Gotovo deset godina kasnije, produženje njegovog boravka iza rešetaka predstavlja novi udarac pokretu čiji su pripadnici danas u pritvoru ili zatvoru, u egzilu ili su, u pojedinim slučajevima, zastrašeni do ćutanja.
Koliko će još ostati iza rešetaka?
Vong je u četvrtak ćutke saslušao sudiju dok mu je izricana desetogodišnja zatvorska kazna.
Njegova sadašnja kazna ističe u januaru, a nova će se do tada izvršavati istovremeno s njom. Time će njen preostali dio praktično biti kraći za dva mjeseca.
U obraćanju sudu Vong je kao najvažniju želju izdvojio mogućnost da se jednog dana brine o roditeljima koji stare.
Sudija je tu izjavu, zajedno sa činjenicom da je Vong u zatvoru pročitao stotine knjiga, među kojima i djela o kineskoj istoriji i Osnovnom zakonu Hongkonga, njegovom svojevrsnom mini-ustavu, uzeo kao pokazatelj napora da se rehabilituje.
Te napore sudija je ocijenio kao "pohvalne".