Evropska unija sve je bliže dogovoru o planu kojim želi povećati broj odbijenih tražilaca azila koji napuštaju teritoriju Unije.
Komesar za migracije Magnus Bruner opisao je ovaj plan kao „ključni dio slagalice“ u nastojanjima EU da dodatno pooštri migracionu politiku. Pregovarači Savjeta EU, Evropskog parlamenta i Evropske komisije trebalo bi da postignu konačan dogovor tokom završne runde pregovora.
Samo četvrtina odbijenih migranata napusti EU
Prema podacima Evropske komisije, iz Evropske unije trenutno se vraća oko 20 odsto odbijenih tražilaca azila, dok noviji podaci Eurostata pokazuju da taj procenat prelazi 25 odsto.
„Osobe koje nemaju pravo da ostanu u Evropskoj uniji moraju biti efikasno vraćene“, rekao je Bruner za Politiko.
Dodao je da bi nova pravila omogućila veću kontrolu nad time ko može da uđe u EU, ko može da ostane i ko mora da ode.
Stroža pravila i mogućnost pritvaranja
Ako prijedlog bude usvojen, predviđaju se stroža pravila za osobe koje se smatraju bezbjednosnom prijetnjom, uključujući:
- mogućnost pritvaranja
- dugotrajne zabrane ulaska u EU
- kazne za nesaradnju sa vlastima
- ovlašćenja za pretragu domova migranata
Novi zakon omogućio bi državama članicama i slanje osoba kojima je naređeno napuštanje teritorije EU u takozvane „centre za povratak“ izvan granica Unije.
Italija već otvorila centre u Albaniji
Njemačka i Nizozemska žele da uspostave ovakve centre do kraja 2026. godine, dok je Italija već izgradila centre u Albaniji za obradu zahtjeva i povrat odbijenih tražilaca azila.
Međutim, projekat se suočio sa brojnim pravnim problemima i kritikama organizacija za ljudska prava.
Nevladine organizacije upozoravaju da postoji opasnost da takvi centri postanu pravno neregulisani pritvorski objekti van teritorije EU.
Podjele u Evropskom parlamentu
Planirane reforme izazvale su ozbiljne podjele unutar Evropskog parlamenta.
Evropska narodna partija (EPP) osigurala je pregovaračku poziciju uz podršku desnih političkih grupa, što je izazvalo kritike dijela evropskih parlamentaraca.
Francuska poslanica Zelenih Melisa Kamara pozvala je ciparsko predsjedništvo Savjeta EU da „ne počini istorijsku grešku sklapanjem sporazuma sa krajnjom desnicom“.
Sa druge strane, zagovornici reforme tvrde da funkcionalan migracioni sistem nije moguć bez efikasnog udaljavanja osoba koje nemaju pravo da ostanu u Evropskoj uniji.
Otvorena brojna pitanja
Među ključnim pitanjima o kojima se još pregovara nalaze:
- odnosi sa vlastima izvan EU, uključujući talibane u Avganistanu
- međusobno priznavanje odluka o povratku migranata
- rokovi za sprovođenje reforme
Čak i ako dogovor bude postignut, uredbu će morati formalno da potvrde Savjet EU i Evropski parlament, prenosi tportal.