Stranka Likud izraelskog premijera Benjamina Netanjahua osvojila je najviše mandata na parlamentarnim izborima u Izraelu, ali njegov politički blok nije uspio da obezbijedi većinu potrebnu za formiranje nove vlade.
Istovremeno, arapske stranke ostvarile su istorijski rezultat i mogle bi imati ključnu ulogu u raspletu političke krize.
Prema rezultatima koje je u petak, 30. oktobra, objavila Centralna izborna komisija Izraela, nakon prebrojavanja svih glasova s parlamentarnih izbora održanih 27. oktobra, Netanjahuov Likud osvojio je 27 od ukupno 120 mjesta u Knesetu.
Netanjahuov blok, koji čine Likud i njegove desničarske i vjerske saveznice, osvojio je ukupno 53 mandata, dok je opozicioni blok predvođen Gadijem Ajzenkotom dobio 48.
Za formiranje parlamentarne većine potreban je najmanje 61 mandat, što znači da Netanjahuovom bloku nedostaje osam, a opozicionom 13 poslanika.
Ko je koliko mandata osvojio?
Prema podacima koje je objavio Jerusalem Post, raspodjela mandata pokazuje da je Likud ostao najveća pojedinačna stranka, ali i da je Netanjahuov dosadašnji vladajući blok izgubio parlamentarnu većinu.
Ajzenkotova stranka Jašar osvojila je 21 mandat, dok je stranka B'Jahad bivšeg premijera Naftalija Beneta dobila 12.
Zajednička arapska lista osvojila je 11 mandata, a stranka Raam osam. Demokrati imaju osam poslanika, dok su Izrael Bejtenu, Ujedinjeni judaizam Tore i Ocma Jehudit osvojili po sedam mandata.
Šas i Religiozni cionizam dobili su po šest mjesta u parlamentu.
Posebno je značajno što je Netanjahuov politički blok u prethodnom sazivu Kneseta imao 68 poslanika, što znači da je na ovim izborima ostao bez 15 mandata.
Arapske stranke mogle bi odlučiti ko će formirati vladu
Jedno od najvećih iznenađenja izbora jeste rezultat arapskih stranaka, koje su zajedno osvojile rekordnih 19 poslaničkih mjesta, gotovo dvostruko više nego u prethodnom sazivu parlamenta.
Njihova podrška mogla bi omogućiti opoziciji da dođe do većine, ali takav scenario otežavaju ozbiljna neslaganja među opozicionim liderima.
Lider Demokrata Jair Golan pozvao je na saradnju s arapskim strankama kako bi bila formirana vlada bez Netanjahua.
S druge strane, lider stranke Izrael Bejtenu Avigdor Liberman odbacio je mogućnost ulaska u koaliciju s arapskim strankama, ali i s Netanjahuom.
Liberman je poručio da bi prihvatio isključivo koaliciju cionističkih stranaka, uključujući Likud, ali bez Netanjahua na njenom čelu.
Zbog takvih stavova, iako opozicione i arapske stranke zajedno imaju 67 mandata, nije izvjesno da bi uspjele da postignu dogovor o zajedničkoj vlasti.
Istraga o mogućem stranom miješanju u izbore
Objavljivanje izbornih rezultata prati i istraga izraelske bezbjednosne službe Šin Bet o sumnjama da su strani akteri pokušali da utiču na izlaznost birača u arapskim sredinama.
U izraelskim medijima kao mogući izvori stranog uticaja pominju se Katar i Turska, ali te sumnje nisu potvrđene.
Predsjednik Centralne izborne komisije, sudija Noam Solberg, zatražio je od bezbjednosnih službi da ispitaju navode o mogućem stranom finansiranju i izbornom miješanju.
Netanjahuov Likud iznio je i optužbe o navodnim izbornim prevarama, kupovini glasova i manipulacijama na biračkim mjestima.
Međutim, Centralna izborna komisija saopštila je da nema osnova za tvrdnje o sistemskom narušavanju regularnosti izbora, naglašavajući da istraga neće uticati na objavljene rezultate.
Opozicioni lider Ajzenkot optužio je Netanjahua da pokušava da dovede u pitanje legitimitet izbora, dok je lider stranke Raam Mansur Abas odbacio bilo kakvu umiješanost svoje stranke u navodne nepravilnosti.
Da li Izraelu prijete novi izbori?
Nakon objavljivanja rezultata, izraelski predsjednik Isak Hercog trebalo bi da započne konsultacije s parlamentarnim strankama i odluči kome će povjeriti mandat za sastavljanje nove vlade.
Zvanična potvrda rezultata predviđena je za 4. novembar, dok bi novi saziv Kneseta trebalo da bude konstituisan 10. novembra.
Hercog je već pozvao političke lidere da pregovorima pristupe otvoreno i pokušaju da izbjegnu još jedne izbore.
Među mogućim rješenjima pominju se formiranje vlade nacionalnog jedinstva, dogovor dijela opozicije s arapskim strankama ili manjinska vlada koja bi imala podršku pojedinih poslanika izvan vladajuće koalicije.
Ukoliko nijedna politička opcija ne uspije da obezbijedi podršku za formiranje vlade, Izrael bi mogao ponovo izaći na izbore.
Do formiranja nove vlade Netanjahu ostaje na premijerskoj funkciji.
Prema konačnim podacima prebrojavanja, izlaznost na izborima iznosila je 77,9 odsto, što je najviši nivo u posljednjih nekoliko decenija. Ukupno je glasalo više od 5,7 miliona birača.
Vezane vijesti
Iako je Likud osvojio najviše mandata, konačan politički rasplet zavisiće od pregovora stranaka koje za sada nemaju dovoljno zajedničkih glasova da samostalno formiraju parlamentarnu većinu.