PEKING - Kina kroz četiri velike globalne inicijative nastoji da preoblikuje međunarodne institucije, proširi uticaj zemalja u razvoju i ojača sopstvenu ulogu u određivanju svjetskih pravila, ocjenjuje se u analizi organizacije Council on Geostrategy.
Prema toj analizi, cilj Pekinga nije ukidanje Ujedinjenih nacija i drugih postojećih organizacija, već njihovo prilagođavanje kineskim interesima i vrijednostima. Istovremeno se razvijaju novi diplomatski, finansijski i tehnološki mehanizmi koji bi trebalo da smanje zavisnost od Sjedinjenih Američkih Država i njihovih saveznika.
U središtu ovog pristupa nalazi se koncept predsjednika Si Đinpinga o izgradnji "zajednice sa zajedničkom budućnošću čovječanstva". Njegova četiri oslonca predstavljaju inicijative za globalni razvoj, globalnu bezbjednost, globalnu civilizaciju i globalno upravljanje.
Analiza ove projekte tumači kao dugoročan okvir za jačanje kineske moći, ali upozorava i na prepreke: međusobno nepovjerenje partnerskih država, ograničene finansijske resurse i nastojanje mnogih zemalja da istovremeno održavaju dobre odnose s Pekingom i Zapadom.
Zašto Kina želi da mijenja međunarodni poredak?
Prema ocjeni iz analize, kinesko rukovodstvo promjenu globalnog upravljanja smatra važnim preduslovom za ostvarivanje svojih ciljeva do 2049. godine, kada se obilježava stogodišnjica osnivanja Narodne Republike Kine.
Zvanični cilj jeste izgradnja "velike moderne socijalističke zemlje koja je prosperitetna, snažna, demokratska, kulturno napredna, harmonična i lijepa". Council on Geostrategy to tumači kao ambiciju Kine da postane vodeća svjetska sila.
Komunistička partija Kine smatra da je sistem nastao poslije Drugog svjetskog rata u velikoj mjeri oblikovan prema interesima i vrijednostima SAD i njihovih saveznika. Peking zato traži veći uticaj u postojećim institucijama, ali i značajniju ulogu pri pisanju pravila za oblasti poput vještačke inteligencije, svemira, polarnih regiona i digitalnih tehnologija.
U analizi se ocjenjuje da su kineske inicijative namjerno široko definisane, što omogućava njihovo prilagođavanje novim okolnostima i uključivanje dodatnih političkih ciljeva.
Šta povezuje četiri kineske inicijative?
Krovni koncept "zajednice sa zajedničkom budućnošću čovječanstva" obuhvata saradnju u razvoju, bezbjednosti, kulturi i upravljanju međunarodnim poslovima.
Liju Đenčao, tadašnji čelnik Međunarodnog odjeljenja Komunističke partije Kine, objasnio je 2023. godine ulogu prve tri inicijative:
"Iz perspektive istorijske logike, tri velike globalne inicijative blisko su povezane s tri velike teme napretka ljudskog društva i zajedno čine tri stuba izgradnje zajednice sa zajedničkom budućnošću čovječanstva."
Si je u septembru 2025. godine, na sastanku Šangajske organizacije za saradnju, dodao četvrti stub - Inicijativu za globalno upravljanje.
U ovaj okvir uklapaju se zalaganja za multipolarni svijet, snažniju saradnju sa susjedima i zemljama u razvoju, stabilne odnose velikih sila i zajedničko djelovanje u zaštiti životne sredine.
Inicijativa "Pojas i put" i dalje ima značajnu ulogu, iako, prema analizi, dobija manje pažnje nego ranije. To se povezuje i s opreznijim kineskim pristupom finansiranju velikih projekata u inostranstvu.
Šta Peking nudi kroz Inicijativu za globalni razvoj?
Inicijativa za globalni razvoj predstavljena je u septembru 2021. godine. Njena zvanična svrha jeste ubrzavanje sprovođenja Agende Ujedinjenih nacija za održivi razvoj do 2030. godine.
Si je na sastanku lidera u formatu BRIKS plus u Kazanju 2024. godine poručio:
"Trebalo bi da imamo aktivnu i vodeću ulogu u reformi globalnog ekonomskog upravljanja i da razvoj postavimo u središte međunarodne ekonomske i trgovinske agende."
Prema podacima kineskih vlasti koje prenosi analiza, do juna 2026. godine podršku učešću u inicijativi izrazilo je više od 130 država i međunarodnih organizacija, dok se više od 80 zemalja pridružilo njenoj Grupi prijatelja.
Peking je naveo i da je mobilisano više od 23 milijarde dolara različitih razvojnih sredstava, pokrenuto više od 1.800 projekata saradnje i završena obuka za 80.000 ljudi.
Analiza, međutim, upozorava da nije jasno koliki dio tih iznosa predstavlja nova sredstva, a koliki ranije započete projekte naknadno uvrštene pod oznaku inicijative.
Pozivajući se na istraživačku organizaciju AidData, tekst ističe i razliku između bespovratne pomoći, zajmova i ulaganja. Prema navedenim nalazima, bespovratna pomoć predstavlja mali dio ukupnog kineskog finansiranja u inostranstvu, dok je znatan dio novijih ulaganja usmjeren prema razvijenim državama i tehnološkim sektorima.
Kakvu bezbjednosnu viziju zagovara Kina?
Inicijativa za globalnu bezbjednost predstavljena je u aprilu 2022. godine.
Njeni principi uključuju zajedničku i održivu bezbjednost, poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta, nemiješanje u unutrašnje poslove drugih država i mirno rješavanje sporova.
Peking istovremeno odbacuje ono što naziva hladnoratovskim mentalitetom, jednostranim sankcijama, politikom blokova i ostvarivanjem bezbjednosti jedne zemlje na štetu druge.
Inicijativa obuhvata tradicionalna pitanja, poput mirovnih operacija, širenja nuklearnog oružja i pomorske bezbjednosti, ali i sajber prostor, javno zdravlje, klimatske promjene i biološku bezbjednost.
Council on Geostrategy ukazuje na nesklad između tih principa i kineskog ponašanja. Kao primjere navodi podršku Rusiji tokom rata protiv Ukrajine i pritiske prema drugim državama u Južnom i Istočnom kineskom moru.
Prema ocjeni iz analize, široko postavljeni ciljevi omogućavaju Pekingu da pod bezbjednosnu inicijativu uključi gotovo svako pitanje koje smatra važnim za svoje interese.
Zašto je pitanje civilizacijskih vrijednosti politički važno?
Inicijativa za globalnu civilizaciju predstavljena je u martu 2023. godine. Zasniva se na poštovanju različitih civilizacija, zajedničkim vrijednostima čovječanstva, očuvanju i razvoju kulturnog nasljeđa i intenzivnijoj međunarodnoj razmjeni.
Si je prilikom njenog predstavljanja poručio da su "mir, razvoj, pravičnost, pravda, demokratija i sloboda zajednička težnja naroda svih zemalja".
Kineski pristup, međutim, podrazumijeva da se značenje ovih vrijednosti može razlikovati među državama i da nijedna zemlja ne bi trebalo drugima da nameće sopstveno tumačenje.
"Nijedna vrijednost ne bi trebalo da bude iznad svih drugih, a modernizacija i civilizacijski napredak mogu se ostvariti kroz više modela državnog upravljanja", rekao je Liju Đenčao 2023. godine.
Analiza ovaj pristup tumači kao osporavanje zapadnog liberalnog modela i način da se umanji međunarodni pritisak zbog ljudskih prava u Kini, uključujući položaj Ujgura, Tibetanaca i drugih građana.
U kineskom obrazloženju, koje tekst prenosi, navodi se:
"Ne postoji jedinstven model za unapređenje i zaštitu ljudskih prava koji odgovara svima. Treba poštovati samostalan izbor svih zemalja kada je riječ o njihovom putu razvoja ljudskih prava."
Council on Geostrategy upozorava da neodređeno definisane "zajedničke vrijednosti" mogu vremenom dobiti sadržaj koji više odgovara kineskim političkim interesima.
Šta donosi četvrti stub kineske strategije?
Inicijativa za globalno upravljanje, predstavljena u septembru 2025. godine, počiva na pet osnovnih načela: suverenoj jednakosti, međunarodnoj vladavini prava, multilateralizmu, pristupu usmjerenom na ljude i ostvarivanju konkretnih rezultata.
Peking traži veću zastupljenost zemalja u razvoju u međunarodnom odlučivanju i zajedničko oblikovanje pravila.
Među prioritetima su reforma međunarodnog finansijskog sistema, trgovina, klimatske promjene, vještačka inteligencija, sajber prostor i svemir.
Vang Ji je u maju 2026. godine u UN izložio devet pravaca reforme. Oni obuhvataju promjene u UN i Savjetu bezbjednosti, prilagođavanje mirovnih operacija, ubrzavanje razvoja, promjene u međunarodnom pristupu ljudskim pravima, finansijske reforme i uređivanje novih tehnoloških oblasti.
Želi li Kina da zamijeni Ujedinjene nacije?
Prema analizi, kineska namjera jeste da ojača svoj uticaj unutar postojećih institucija, uz očuvanje njihove formalne uloge.
Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova opisuje UN kao "najuniverzalniju, najreprezentativniju i najautoritativniju međuvladinu organizaciju u današnjem međunarodnom sistemu".
Peking tvrdi da problemi ne nastaju zato što su principi Povelje UN zastarjeli, već zato što se ne sprovode dosljedno.
Posebno se zalaže za veću zastupljenost zemalja u razvoju u Savjetu bezbjednosti.
"Trebalo bi djelotvorno povećati zastupljenost zemalja Globalnog juga i omogućiti većem broju zemalja u razvoju, posebno malim i srednjim državama, uključujući afričke, da učestvuju u odlučivanju Savjeta bezbjednosti", poručio je Vang Ji.
Analiza istovremeno navodi da kineska podrška većoj ulozi Afrike nije isto što i podrška stalnom mjestu Afričke unije. Takođe procjenjuje da Peking teško može podržati jačanje položaja Japana ili Indije kroz reformu tog tijela.
Kao primjer širenja kineskog kadrovskog uticaja navodi se Organizacija UN za hranu i poljoprivredu. Prema tekstu, od dolaska Ću Dongjua na njeno čelo 2019. godine broj kineskih direktora povećan je sa dva na šest.
Peking se zalaže i za očuvanje multilateralnog trgovinskog sistema sa Svjetskom trgovinskom organizacijom u središtu.
Kakvu ulogu imaju BRIKS i Šangajska organizacija za saradnju?
Paralelno s djelovanjem u postojećim institucijama, Kina podržava širenje organizacija i platformi u kojima ima snažan uticaj.
Najvažniji primjeri u analizi su BRIKS i Šangajska organizacija za saradnju. Njihova saradnja sve više obuhvata tehnologiju, energetiku, bezbjednost i reformu međunarodnog upravljanja.
Šangajska organizacija razvila se iz grupe koju su 1996. godine činile Kina, Rusija, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan. Vremenom su prošireni i članstvo i oblasti saradnje, od borbe protiv terorizma do digitalne, biološke i svemirske bezbjednosti.
BRIKS Peking predstavlja kao važnu platformu zemalja u razvoju i ekonomija u usponu.
Šen Ji, direktor Centra za istraživanje BRIKS-a na Univerzitetu Fudan, njegovu ulogu opisao je riječima:
"Kao kolektivno djelovanje zemalja u razvoju i ekonomija u usponu, mehanizam BRIKS-a razbija zapadni monopol na određivanje pravila."
Prema analizi, kineski cilj jeste da se kroz ove platforme ojača podrška drugačijoj raspodjeli međunarodne moći i većoj dostupnosti kineskih tehnologija.
Kako se finansije uklapaju u kineski plan?
Važan dio strategije predstavlja razvoj finansijskih mehanizama koji smanjuju oslanjanje na dolar i institucije u kojima SAD i njihovi saveznici imaju veliki uticaj.
U tekstu se izdvajaju Nova razvojna banka BRIKS-a, Azijska infrastrukturna investiciona banka i aranžman zajedničkih deviznih rezervi BRIKS-a.
Cilj je, između ostalog, povećanje kreditiranja u lokalnim valutama i šira međunarodna upotreba kineskog juana.
Analiza naglašava da Azijska infrastrukturna investiciona banka nije jednostavno alternativa zapadnim institucijama, jer u njoj učestvuje i veliki broj demokratskih država.
Peking podržava i osnivanje razvojne banke Šangajske organizacije za saradnju. Prema tekstu, politička saglasnost postignuta je u septembru 2025. godine, ali njeno pretvaranje u funkcionalnu instituciju moglo bi potrajati.
Šira upotreba kineskog prekograničnog platnog sistema CIPS takođe se posmatra kao dio nastojanja da se smanji zavisnost od finansijske infrastrukture povezane sa SAD.
Zašto su vještačka inteligencija, okeani i svemir posebno važni?
Peking nastoji da učestvuje u pisanju pravila za oblasti u kojima međunarodni okvir još nije potpuno razvijen.
To uključuje duboka mora, polarne regione, svemir, digitalne tehnologije, biološku bezbjednost i vještačku inteligenciju.
Kineska inicijativa za upravljanje vještačkom inteligencijom obuhvata tehnološko povezivanje, industrijsku primjenu, obuku stručnjaka, bezbjednost podataka i razvoj pouzdanih sistema koje je moguće kontrolisati.
U priloženoj analizi navodi se da je 29 zemalja u julu 2026. godine potpisalo sporazum o uspostavljanju sjedišta Svjetske organizacije za saradnju u oblasti vještačke inteligencije u Šangaju. SAD, Velika Britanija, Evropska unija i Japan nisu navedeni među potpisnicima.
Tekst izdvaja i osnivanje Međunarodne organizacije za posredovanje u Hongkongu, kao i kinesku kandidaturu da se sekretarijat sporazuma o morskoj biološkoj raznovrsnosti nalazi u Sjamenu.
Prema tumačenju Council on Geostrategy, Peking želi da izbjegne situaciju u kojoj bi pravila za nove oblasti bila oblikovana bez njegovog presudnog učešća.
Zašto je Globalni jug ključan za kineske ambicije?
Zemlje u razvoju predstavljaju važno uporište kineske diplomatske strategije.
Peking im poručuje da njihov rastući ekonomski i politički značaj nije praćen odgovarajućom zastupljenošću u međunarodnim institucijama. Istovremeno se predstavlja kao dio iste grupe.
"Kina nikada neće zaboraviti svoje korijene i svoju dušu i uvijek će biti članica porodice Globalnog juga i zemlja u razvoju", poručio je Liju Đenčao 2023. godine.
Vang Ji je pozvao na reformu Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke kako bi zemlje u razvoju dobile snažniji glas.
Analiza ocjenjuje da Peking očekuje uzajamnost: podrška razvoju i većoj međunarodnoj ulozi tih država trebalo bi da se pretvori u njihovu podršku kineskim inicijativama.
To je posebno važno u tijelima poput Generalne skupštine UN, gdje svaka država ima jedan glas.
Koliko je kineska poruka uvjerljiva?
Council on Geostrategy smatra da kineski narativ ima odjeka zbog kolonijalnog nasljeđa, nezadovoljstva postojećim institucijama i ograničenog uticaja siromašnijih država na međunarodno odlučivanje.
Privlačna je i pomoć koja se ne uslovljava zahtjevima u vezi s demokratijom i ljudskim pravima.
Prema analizi, kineskoj diplomatiji pogoduju i američki potezi poput uvođenja carina, smanjivanja sredstava za organizacije UN i povlačenja iz klimatskih sporazuma.
Ipak, tekst upozorava da predstava o kineskom finansijskom angažmanu može biti veća od njegovog stvarnog obima. Kao primjer navodi procjenu OECD-a da je kineska bilateralna razvojna saradnja 2024. godine iznosila oko 3,5 milijardi dolara, odnosno približno 0,02 odsto bruto domaćeg proizvoda.
U analizi se naglašava i da znatan dio kineskog novca dolazi kroz komercijalne zajmove, koji mogu povećati rizik od neodrživog duga.
Šta može ograničiti širenje kineskog uticaja?
Organizacije koje Kina podržava okupljaju države s različitim interesima, političkim sistemima i međusobnim sporovima.
Unutar BRIKS-a postoji nepovjerenje između Kine i Indije. U Šangajskoj organizaciji za saradnju nalaze se Indija i Pakistan, čiji odnosi predstavljaju dodatno opterećenje.
Širenje članstva zato ne mora automatski značiti veću sposobnost zajedničkog djelovanja.
Mnoge države, prema ocjeni iz analize, žele da zadrže što širu saradnju i s Kinom i sa zapadnim zemljama.
Koliko će u tome uspijevati zavisiće i od njihove zavisnosti od kineske tehnologije, industrije, telekomunikacija, kritičnih sirovina i sistema vještačke inteligencije.
Kakav međunarodni sistem Peking želi da izgradi?
Zaključak analize jeste da je očuvanje vlasti Komunističke partije osnovni prioritet koji povezuje kinesku unutrašnju i spoljnu politiku.
Iz tog ugla, cilj nije samo zauzimanje američkog mjesta u postojećem poretku. Peking želi međunarodno okruženje povoljno za sopstveni model upravljanja, regionalnu dominaciju uz smanjen američki uticaj i snažniju ulogu u određivanju globalnih pravila.
Council on Geostrategy upozorava da bi postepeno povezivanje institucija, ekonomske moći i tehnoloških zavisnosti moglo stvoriti sistem u kojem druge države formalno zadržavaju samostalnost, ali imaju sve manje prostora da djeluju protiv kineskih interesa.
To je predstavljeno kao mogući dugoročni ishod, a ne kao izvjestan razvoj događaja.
Analiza istovremeno poručuje da međunarodnom upravljanju jesu potrebne reforme i da zemlje Globalnog juga zaslužuju snažniji glas. Zapadnim državama zamjera nedostatak usaglašenog plana kojim bi na te zahtjeve odgovorile i ponudile uvjerljivu alternativu kineskom pristupu.