KARAKAS - Venecuelanska opoziciona liderka i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado vratila se u nedjelju u zemlju nakon više od deset mjeseci provedenih u egzilu, u trenutku sve glasnijih zahtjeva za predsjedničkim izborima i neizvjesnosti oko političke tranzicije poslije zarobljavanja bivšeg predsjednika Nikolasa Madura u američkoj vojnoj operaciji.
Mačado (59) objavila je povratak kratkom porukom na društvenim mrežama:
"Ovdje sam. Sa vama."
Njen dolazak uslijedio je nekoliko dana nakon što su hiljade Venecuelanaca protestovale širom zemlje zahtijevajući izbore. Bila su to prva opoziciona okupljanja na nacionalnom nivou u gotovo dvije godine, navodi HT.
Kako se Mačado vratila u Venecuelu?
Opoziciona liderka pojavila se u svetilištu Božanske pastirice u Barkisimetu, u zapadnoj saveznoj državi Lara, gdje su je pristalice dočekale aplauzima i povicima kojima su pozivale na slobodu.
Prema navodima Rojtersa, koji se poziva na dvije osobe upoznate sa njenim putovanjem, Mačado je privatnim avionom doputovala iz Paname u Kolumbiju, a zatim kopnenim putem prešla u Venecuelu.
Njen tim saopštio je da je nastavila put prema Karakasu, zaustavljajući se usput kako bi se sastala sa pristalicama.
Opozicioni političar Edmundo Gonzales, koji se suprotstavio Maduru na spornim predsjedničkim izborima 2024. godine, potvrdio je njen povratak i najavio da planira da joj se pridruži u zemlji.
Mačado je Venecuelu napustila u decembru 2025. kako bi u Norveškoj primila Nobelovu nagradu za mir, nakon što je mjesecima živjela skrivajući se. Ranije je bila privođena i suočavala se sa ograničenjima vlasti zbog opozicionog djelovanja.
Povratku je prethodilo nekoliko neuspješnih pokušaja ponovnog ulaska u zemlju.
Ko upravlja zemljom nakon zarobljavanja Madura?
Venecuelom upravlja vršilac dužnosti predsjednika Delsi Rodriges, koja je preuzela vlast nakon što su američke snage u januaru 2026. zarobile Madura i prebacile ga u Njujork.
Maduro se tamo suočava sa krivičnim optužbama koje negira.
Rodriges, koja je prethodno bila njegova potpredsjednica, prvobitno je dobila ovlaštenje da upravlja zemljom 90 dana. Međutim, ostala je na funkciji bez najave predsjedničkih izbora.
Njena administracija razvila je odnose sa Vašingtonom, uključujući sporazume koji se odnose na venecuelansku naftnu industriju.
Američki predsjednik Donald Tramp podržao je administraciju Delsi Rodriges, uprkos nastojanjima Mačado da obezbijedi američku podršku demokratskoj tranziciji.
Šta su Tramp i Rubio rekli o njenom povratku?
Upitan u nedjelju o povratku Mačado, Tramp je novinarima rekao da nije unaprijed znao za njen dolazak.
"Nadam se da je bezbjedna", izjavio je, istovremeno izražavajući zadovoljstvo odnosima SAD i Venecuele.
Američki državni sekretar Marko Rubio povezao je njen povratak sa pregovorima o pomirenju koje podržava Vašington.
Prema njegovim riječima, razgovori su omogućili oslobađanje stotina političkih zatvorenika i povratak opozicionih predstavnika iz egzila.
Rojters je izvijestio da su pregovori između vlade Delsi Rodriges i jednog dijela opozicije obuhvatili prijedloge reforme pravosuđa i izbornog tijela.
Pokret Marije Korine Mačado nije učestvovao u tim razgovorima.
Zašto opozicija zahtijeva nove predsjedničke izbore?
Mačado i njeni saveznici zahtijevaju predsjedničke izbore, a ona je pozvala da glasanje bude održano najkasnije do jula 2027. godine.
Spor oko predsjedničke funkcije traje od izbora u julu 2024, kada su izborne vlasti proglasile Madura pobjednikom, ali nisu objavile detaljne rezultate glasanja.
Opozicija je predstavila zapisnike sa biračkih mjesta koji ukazuju na pobjedu Gonzalesa. Asošiejted pres je izvijestio da vjerodostojni dokazi pokazuju da je Gonzales osvojio više nego dvostruko više glasova od Madura.
Mačado je prvobitno namjeravala da se kandiduje na tim izborima, nakon pobjede na opozicionim predizborima 2023. godine. Vlasti su joj, međutim, zabranile kandidaturu.