BERLIN - Njemačka vlada postigla je dogovor o velikoj reformi obaveznog osiguranja za dugotrajnu njegu, a promjene koje bi trebalo da stupe na snagu od 2027. godine donijeće veće troškove pojedinim kategorijama građana, prije svega zaposlenima bez djece i osobama sa višim primanjima.
Dogovor je postignut poslije teških pregovora unutar vladajuće koalicije kancelara Fridriha Merca, a vlada je usvojila nacrt zakona nakon razgovora konzervativnog bloka predvođenog CDU-om i Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD).
Zašto Njemačka mijenja sistem?
Obavezno osiguranje za dugotrajnu njegu pokriva ljude kojima je zbog starosti, bolesti ili invaliditeta potrebna pomoć u svakodnevnom životu, ali se sistem suočava sa sve većim finansijskim pritiskom zbog starenja njemačkog stanovništva.
Već tokom ove godine prijeti mu deficit koji se mjeri milijardama evra, zbog čega njemačke vlasti pokušavaju da pronađu dodatne izvore prihoda i istovremeno spriječe nekontrolisani rast troškova.
Reforma je dio šireg paketa promjena na kojem je insistirao kancelar Merc, uprkos rastućem nezadovoljstvu dijela javnosti i političkim nesuglasicama između koalicionih partnera.
Koliko sada plaćaju zaposleni u Njemačkoj?
Nakon prethodnog povećanja stopa, zaposleni trenutno za osiguranje za dugotrajnu njegu izdvajaju 3,6 odsto oporezivog prihoda, dok je stopa za osobe bez djece viša i iznosi 4,2 odsto.
Jedan od osnovnih ciljeva reforme jeste da se spriječi opšte povećavanje doprinosa za sve zaposlene, ali to ne znači da će svi građani biti pošteđeni dodatnih troškova.
Ko će od 2027. plaćati više?
Posebno povećanje očekuje zaposlene bez djece, kojima bi od 1. januara 2027. ukupna stopa doprinosa za osiguranje za dugotrajnu njegu trebalo da poraste na 4,5 odsto.
Njihov dodatni doprinos tako će biti povećan sa sadašnjih 0,6 na 0,9 odsto, odnosno za 0,3 procentna poena.
Prema procjenama koje prenose njemački mediji, samo bi ova mjera tokom 2027. godine sistemu osiguranja za dugotrajnu njegu trebalo da obezbijedi približno 3,3 milijarde evra dodatnih prihoda navodi Fenix.
Šta se mijenja za građane sa visokim primanjima?
Veći račun očekuje i dio građana sa visokim prihodima jer će od 2027. biti povećana granica prihoda do koje se obračunavaju doprinosi za osiguranje za dugotrajnu njegu.
U odnosu na mjesečni limit od 5.812,50 evra u 2026. godini, prag bi trebalo da bude povećan za 300 evra mjesečno.
To praktično znači da će oni koji zarađuju više od sadašnje granice ubuduće plaćati doprinose na veći dio svojih prihoda, čime se sistem osiguranja za dugotrajnu njegu usklađuje sa već planiranim povećanjem granice za obavezno zdravstveno osiguranje.
Šta se mijenja od 2028. godine?
Nova obaveza stiže i godinu kasnije, jer bi od 1. januara 2028. trebalo da bude uveden dodatni doprinos od 0,52 procentna poena za određene supružnike i životne partnere koji su osigurani preko nosioca osiguranja i trenutno ne plaćaju sopstvene doprinose.
Ipak, predviđeni su izuzeci, pa se dodatni doprinos neće naplaćivati ako osiguranik ili suosigurani partner ima dijete mlađe od 12 godina, brine o djetetu sa invaliditetom ili ako suosigurani partner kod kuće njeguje člana porodice kojem je utvrđen najmanje drugi stepen potrebe za dugotrajnom njegom.
Djeca će i dalje moći da budu obuhvaćena porodičnim osiguranjem bez plaćanja doprinosa.
Zašto je bilo problema unutar vladajuće koalicije?
Planirane mjere štednje uključivale su i strože kriterijume za procjenu da li je nekome potrebna dugotrajna njega, kao i određivanje nivoa pomoći koji može dobiti na teret osiguranja, ali se SPD usprotivio dijelu prijedloga.
"Ovo ne smije biti samo paket rezova", poručio je kopredsjedavajući SPD-a, ministar finansija i vicekancelar Lars Klingbajl, koji je prethodno kritikovao Mercov pristup reformama i upozorio da su potrebne i sistemske promjene.
Sve do početka sjednice vlade nije bilo izvjesno da li će koalicioni partneri postići kompromis, a iako je vlada sada usvojila nacrt reforme, zakon mora dobiti i saglasnost parlamenta prije nego što predviđene promjene mogu stupiti na snagu.