PARIZ - Francuska vlada premijera Sebastijana Lekornija suočava se sa rizikom da se protesti prosvjetnih radnika i učenika preliju u širi društveni sukob.
Mogući scenariji
- Protesti učenika i prosvjetara šire se Francuskom
- Više od 400 škola suočeno sa poremećajima
- Blokade zahvatile desetine univerzitetskih lokacija
- Šteta na školama procijenjena sedam miliona evra
- Stručnjaci izdvojili tri moguća pravca
Protesti su izbili zbog nezadovoljstva finansiranjem javnih službi i državnim prioritetima, uoči predstojeće debate o budžetu i predsjedničkih izbora 2027. godine.
Desetine hiljada učenika, nastavnika, roditelja i drugih demonstranata izašle su danas, 6. oktobra, na ulice širom Francuske, a protesti zbog stanja u obrazovanju u pojedinim gradovima prerasli su u sukobe s policijom. Demonstracije su održane od Lila i Strazbura do Liona, Nanta i Marseja.
Pozivu učeničkih i nastavničkih organizacija pridružili su se roditeljska federacija FCPE i šest prosvjetnih sindikata, čime je proširena baza protesta koji je počeo u srednjim školama i potom zahvatio univerzitete, piše "Le Monde".
Vezane vijesti:
Haos u Francuskoj: Zatvara se do 500 škola
Neredi u Francuskoj: Zapaljene škole, direktora polili benzinom (VIDEO)
Prema podacima Ministarstva prosvjete, u ponedjeljak je u 413 obrazovnih ustanova poremećen rad, a u petak ih je bilo 564.
Kada je riječ o visokom obrazovanju, ministar Filip Baptist rekao je da se između 30 i 40 univerzitetskih lokacija suočava sa blokadama ili zatvaranjem.
Složena situacija
Ovaj pokret razlikuje se od ranijih protesta mladih jer nije pokrenut protiv konkretne zakonske reforme, već je potekao iz svakodnevnih problema učenika u predgrađima Pariza i brzo se raširio putem društvenih mreža.
Budući da nema jedinstven zahtjev čijim bi se povlačenjem sukob okončao, upravljanje krizom je znatno složenije.
Vlada je 1. oktobra već povukla plan o uvođenju taksi za registraciju studenata bez stipendija na dvogodišnjim tehničkim studijama (BTS) i u pripremnim razredima za visoke škole, ali taj potez nije odgovorio na sve ranije iznesene zahtjeve.
Kao ključne razloge nezadovoljstva predstavnici škola i porodica navode nedostatak nastavnog kadra, loše stanje školskih objekata i neizvjesnost u nastavku školovanja.
Student protests continue to escalate across France, with nearly 500 schools suspending classes today as demonstrators resort to violent tactics, including smashing storefront windows and hurling projectiles. https://t.co/soJrLPk2Bz
— Political Pen (@politicalpen_) October 5, 2026
Odgovor Vlade organizovan je oko pet stubova: obezbjeđivanje redovne nastave i zamjena odsutnih nastavnika, poboljšanje uslova u zgradama i prilagođavanje visokim temperaturama, bolja organizacija školskog dana, veća transparentnost na platformi Parcoursup i jačanje zastupljenosti studenata.
Prvi izvještaj o zamjeni nastavnika najavljen je za 16. oktobar, dok bi prve odluke trebalo da budu predstavljene do kraja mjeseca.
Fiskalna ograničenja
Razvoj situacije odvija se u kontekstu teške ekonomske situacije. Podaci francuskog zavoda za statistiku pokazuju da je javni dug na kraju drugog kvartala 2026. godine dostigao 119 odsto BDP-a, uz kvartalni rast od 59,6 milijardi evra.
Prema analizi duga koju prenosi "Le Monde", Vlada prognozira da će troškovi servisiranja duga u 2027. godini porasti na 91 milijardu evra.
Nacrt budžeta za 2027. godinu predviđa oko 64 milijarde evra za nacionalno obrazovanje, bez penzija zaposlenih, što je na uporedivoj osnovi povećanje od 1,2 milijarde evra u odnosu na 2026. godinu.
Ministar prosvjete Eduar Žofri ističe da ovo povećanje, uz smanjenje ukupnog broja učenika, potvrđuje da obrazovanje ostaje prioritet, pri čemu naglašava i potrebu za jačanjem zaštite mentalnog zdravlja učenika.
Međutim, kritičari upozoravaju da ukupno povećanje sredstava ne garantuje automatski popunjavanje svih praznih radnih mjesta po školama i regionima.
Mogući dalji razvoj krize
Stručnjaci navode tri moguća pravca razvoja događaja u narednim nedjeljama.
Jedan od mogućih scenarija je postepena deeskalacija koja je moguća uz konkretne ustupke, popunjavanje nastavničkih mjesta i uvjerljive planove za obnovu objekata do sredine oktobra.
The joys of Paris #France
— JD (@jsd808) October 6, 2026
Pojedini stručnjaci navode da je jedan od scenarija i produžetak obrazovnog sukoba i on bi bio obilježen naizmjeničnim protestima, lokalnim blokadama i pregovorima, gdje bi pojedine škole radile, a druge nastavile sa obustavom, prenosi Euronews.
Kao posljednji scenario navodi se širenje u opštu društvenu konfrontaciju. To je scenario koji bi zahtijevao dugotrajno učešće radnika izvan prosvjetnog sektora i objedinjavanje zahtjeva sa širim budžetskim pitanjima.
Kako je sve počelo?
Prvobitni protest u srednjoj školi "Sent Egziperi" u pariskom predgrađu 21. septembra nije privukao mnogo pažnje. Učenici su se pridružili svojim nastavnicima u protestu zbog nedostatka osoblja i resursa.
Kada su njihovi zahtjevi ispunjeni i dodatno osoblje poslato u školu, štrajk je okončan, ali je do tada šibica već bila zapaljena.
Prema riječima studentskog lidera Manesa Nadela, štrajk se proširio poput šumskog požara.
"To je sada neviđen broj škola koje su uključene", rekao je, dodajući da je francusko Ministarstvo prosvjete bilo "potpuno preplavljeno krizom".
Učenici liceja u Parizu i okolnom regionu počeli su da blokiraju ulaze, a u roku od nekoliko dana slične scene su prijavljene širom zemlje, od Lila na sjeveru do Marselja na jugu.
Slike učenika koji pale kante za smeće, postavljaju barikade, napadaju nastavno osoblje i sukobljavaju se sa policijom dovele su do pitanja o reakciji policije i učešću krajnje ljevice.
Koliko je škola oštećeno od početka protesta?
Više od 100 srednjih škola je oštećeno od početka protestnog pokreta.
Kritičari su optužili policiju za pretjeranu reakciju. Jedan policajac je snimljen kamerom kako hvata djevojčicu za glavu u Alensonu, tehnika koja je sada zabranjena zakonom.
Nasilje i brzina kojom su protesti rasli iznenadili su mnoge, ali nezadovoljstvo je dugotrajno - prenatrpan, loše opremljen i nedovoljno popunjen obrazovni sistem za koji mnogi učenici smatraju da više ne ispunjava svoju svrhu.
Godinama kruže video-snimci koji prikazuju učionice sa premalo klupa ili stolica ili učenike kojima se časovi otkazuju kada odsutni nastavnik nije zamijenjen.
The gate of Victor-Hugo high school in Caen, France, is on fire. The latest act of vandalism in the unrest around France's high school protests. https://t.co/uwkpvQoNfC
— NewsForce (@Newsforce) October 5, 2026
Kritičari kažu da je reakcija Vlade bila spora i neodlučna. U početku je veliki dio njenog djelovanja bio usmjeren na krajnje ljevičarsku stranku LFI i njeno prisustvo na barikadama.
Stranka, koju predvodi Žan-Lik Melanšon, za koga se očekuje da će dobro proći na predsjedničkim izborima na proljeće 2027, više puta je branila i pravo studenata na proteste i pravo svoje stranke da bude tamo.
Takođe je mnogo pažnje posvećeno potrebi za čvrstim reagovanjem policije i troškovima protesta. Šteta na školama samo u širem regionu Pariza procjenjuje se na sedam miliona evra.
