MOSKVA - Ukrajina je unaprijed znala da predsjednik Finske Aleksander Stub i premijer Norveške Jonas Gar Stere pripremaju razgovor sa Vladimirom Putinom, izjavio je Volodimir Zelenski. Dok ukrajinski predsjednik podržava otvaranje dodatnog kanala komunikacije, Fajnenšel tajms piše da je ruski lider veliki dio razgovora posvetio svom tumačenju srednjovjekovne slovenske istorije.
Zelenski je novinarima rekao da su ga dvojica nordijskih lidera upoznala sa ciljem razgovora prije nego što su kontaktirala Putina, a potom mu odmah prenijela njegove detalje, objavio je RBC-Ukraine, a prenosi KP.
Inicijativa je povezana sa planiranim trilateralnim pregovorima predstavnika Ukrajine, Rusije i SAD u novembru u Abu Dabiju.
Šta je Kijev znao prije razgovora sa Putinom?
Zelenski je naveo da je sa Stereom i Stubom razgovarao u utorak uveče, poslije sastanka u Oslu, neposredno prije njihovog kontakta sa ruskim predsjednikom.
"Razgovarali smo o toj temi. U Oslu smo, u suštini, imali brifing o predstojećem planiranom trilateralnom sastanku pregovaračkih grupa u novembru u Abu Dabiju", rekao je.
Prema njegovim riječima, nordijski lideri željeli su da najprije čuju stav Ukrajine.
"Željeli su da o tome razgovaraju sa mnom, a zatim sa liderom Rusije. Tada smo razgovarali, ali to nismo javno objavili jer je već bila noć."
Nakon razgovora sa Putinom odmah su ponovo kontaktirali Zelenskog i upoznali ga sa pojedinostima.
Kakvu su poruku prenijeli o pregovorima u Abu Dabiju?
Zelenski je rekao da su Stub i Stere poslije razgovora stekli utisak da ruska strana ozbiljno pristupa predstojećem sastanku.
"Prenijeli su da, izgleda, postoji osjećaj da su Rusi ozbiljni kada je riječ o sastanku u Abu Dabiju. Teme bi trebalo da budu prvi koraci ka deeskalaciji, glavni prioriteti ukrajinske strane, naročito bezbjednosni, i uopšte završetak ovog rata", izjavio je.
Inicijativa je, prema njegovim riječima, potekla od dvojice nordijskih lidera.
Oni su u zajedničkom saopštenju naveli da su željeli da Putinu neposredno prenesu svoje stavove o budućim pregovorima usmjerenim na okončanje ruskog rata protiv Ukrajine.
Da li su Finska i Norveška govorile u ime cijele Evrope?
Zelenski je ukazao na pojašnjenje da su Stub i Stere predstavljali svoje države, a ne Evropu u cjelini.
Kao susjedi Rusije, Finska i Norveška imaju poseban interes za bezbjednosna pitanja o kojima se razgovara, ocijenio je.
Dodao je da bi trebalo da podijele informacije sa drugim evropskim državama i razgovaraju o dnevnom redu sa Ukrajinom, Evropom i SAD.
"Žele da imaju veću ulogu", rekao je Zelenski, podsjećajući da Norveška, iako nije članica Evropske unije, pripada širem evropskom prostoru.
Zašto su bezbjednosne garancije važne i nordijskim državama?
Ukrajinski predsjednik rekao je da Finska i Norveška pitanja bezbjednosnih garancija za Ukrajinu i ruskih zahtjeva za garancijama vide kao izazov koji se neposredno tiče i njih.
"Kada postoje bezbjednosne garancije o kojima Ukrajina želi da razgovara i bezbjednosne garancije o kojima Rusija želi da razgovara, oni smatraju da je to ozbiljan izazov i za njih, kao susjede Rusije, evropske države i naše važne partnere", naveo je.
Zelenski je pozdravio inicijativu i podržao način na koji je organizovana komunikacija sa Kremljom.
Šta je Zelenski rekao o Putinovom susretu sa Trampom?
Zelenski se osvrnuo i na sastanak Putina i američkog predsjednika Donalda Trampa na Aljasci, ocijenivši da je njime praktično okončana diplomatska izolacija Rusije.
"Činjenica je da je značajan dio svijeta diplomatski izolovao Ruse, a Aljaska je tu izolaciju uklonila", rekao je.
Dodao je da su evropski kontakti sa Moskvom postojali i prije tog sastanka, ali da su bili manje javni.
Pomenuo je komunikaciju preko savjetnika za nacionalnu bezbjednost i obavještajnih službi, kao i kontakte Rusije sa Turskom i državama Bliskog istoka.
"Pored Evrope, komunicirale su i Turska i zemlje Bliskog istoka. Dakle, to se dešava", izjavio je.
Za pojedine druge kontakte Kijev je, kako je naveo, saznavao tek nakon što bi bili održani.
Nasuprot tome, finsko-norvešku inicijativu opisao je kao otvoren proces, uz prethodne konsultacije, jasno definisane ciljeve i potpuno informisanje ukrajinske strane.
"Finska i Norveška pokazuju da žele da otvore još jedan kanal komunikacije kako bi Evropa dobijala informacije i mimo SAD i kako bi Rusija određene stvari čula direktno", rekao je Zelenski.
Zašto je razgovor trajao mnogo duže nego što je planirano?
Prema pisanju Fajnenšel tajmsa, koje prenosi RBC-Ukraine, razgovor nije protekao onako kako su nordijski lideri očekivali.
Putin je znatan dio vremena posvetio sopstvenom tumačenju srednjovjekovne slovenske istorije, umjesto raspravi o konkretnim koracima za okončanje rata.
Stub je finskim medijima rekao da je prvobitno bilo predviđeno da razgovor traje manje od pola sata. Na kraju je trajao sat i po.
Bio je to prvi Putinov kontakt sa nekim od evropskih saveznika Ukrajine nakon razgovora sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom u julu.
Fajnenšel tajms navodi da ruski predsjednik nije pokazivao naročitu žurbu da pređe na aktuelna pitanja, što ukazuje na teškoće sa kojima se Evropa suočava u pokušaju da utiče na buduće mirovne pregovore.
Koliko se govorilo o neposrednom prekidu vatre?
Tri izvora upoznata sa razgovorom rekla su Fajnenšel tajmsu da je Putin veliki dio vremena govorio o onome što Kremlj naziva "osnovnim uzrocima sukoba".
Prema istim izvorima, pitanje neposrednog prekida vatre, na kojem insistira Ukrajina, jedva je pomenuto.
Nordijski lideri namjerno nisu prekidali Putinova istorijska izlaganja, nastojeći da procijene koliko je spreman na dijalog sa Evropom.
Putin se i ranije pozivao na "najnovija genetička istraživanja" kako bi potkrijepio svoju tvrdnju da su Rusi i Ukrajinci jedan narod, povezujući je sa sopstvenim tumačenjem ruske istorije i savremenih prilika.