MOSKVA - Iako mnogi na Zapadu vjeruju da bi odlazak Vladimira Putina mogao otvoriti put ka demokratskijoj i manje agresivnoj Rusiji, nova analiza američkog Foreign Policy Research Institute (FPRI) upozorava da takva očekivanja možda nisu realna.
Autor studije "Russia After Putin" tvrdi da bi Rusija i nakon Putina mogla ostati veoma slična današnjoj državi - sa snažnim autoritarnim sistemom, imperijalnim ambicijama i duboko ukorijenjenim nepovjerenjem prema Zapadu.
U tekstu se podsjeća da je Vladimir Putin više od četvrt vijeka centralna figura ruske politike i ključni arhitekta moderne ruske geopolitičke strategije. Iako je sada u osmoj deceniji života, analitičari smatraju da Kremlj već razmatra moguće scenarije tranzicije vlasti, posebno zbog rata u Ukrajini, ekonomskog pritiska i unutrašnjih tenzija.
Ruski sistem ne zavisi samo od Putina
Autor analize naglašava da je jedna od najvećih grešaka zapadnih političara uvjerenje da je savremena ruska politika isključivo proizvod jednog čovjeka. Prema toj procjeni, Putin jeste simbol sistema, ali su ruski bezbjednosni aparat, političke elite i veliki dio državne birokratije izgrađeni tako da funkcionišu i bez njega.
Navodi se da su ideje o "velikoj Rusiji", sferama uticaja i sukobu sa Zapadom duboko ukorijenjene u ruskoj političkoj kulturi mnogo prije Putinovog dolaska na vlast. Zbog toga bi i njegov nasljednik vjerovatno nastavio sličnu spoljnopolitičku strategiju, makar u blažem obliku.
Nasljednik vjerovatno dolazi iz sistema
Prema procjenama FPRI-ja, najveće šanse za preuzimanje vlasti ima neko iz postojećeg državnog ili bezbjednosnog aparata. To znači da bi eventualni novi lider vjerovatno dolazio iz kruga ljudi bliskih vojsci, obavještajnim službama ili sadašnjoj političkoj eliti.
Analitičari smatraju da bi Kremlj u slučaju tranzicije pokušao izbjeći bilo kakav scenario koji podsjeća na raspad Sovjetskog Saveza ili haos devedesetih godina. Stabilnost sistema ostaje glavni prioritet ruske elite.
Rat u Ukrajini promijenio rusko društvo
U analizi se posebno ističe da je rat u Ukrajini dodatno militarizovao rusko društvo i učvrstio anti-zapadni narativ unutar političkog sistema. Čak i u slučaju prekida rata, posljedice sukoba mogle bi oblikovati rusku politiku godinama ili decenijama.
Mnogi ruski političari i dio javnosti sada Zapad vide kao dugoročnog protivnika, što dodatno smanjuje šanse za naglo približavanje Rusije Evropi i SAD-u nakon Putinove ere.
Ekonomski problemi sve ozbiljniji
Iako Moskva i dalje tvrdi da ruska ekonomija funkcioniše stabilno uprkos sankcijama, brojni zapadni analitičari upozoravaju na rastuće probleme. Nedostatak radne snage, visoki vojni troškovi, inflacija i zavisnost od ratne ekonomije predstavljaju ozbiljan izazov za budućnost zemlje.
Istovremeno, Rusija posljednjih godina sve više zavisi od Kine, koja je postala njen najvažniji trgovinski partner i ključni ekonomski oslonac nakon početka rata u Ukrajini.
Mogućnost unutrašnjih sukoba u eliti
Pitanje nasljednika moglo bi izazvati ozbiljne sukobe unutar ruske elite, posebno između različitih frakcija bezbjednosnih službi, vojske i ekonomskih centara moći. Ipak, stručnjaci smatraju da je malo vjerovatno da bi došlo do otvorenog raspada države ili brzog demokratskog zaokreta.
Analiza upozorava da bi period nakon Putina mogao biti čak i nestabilniji od sadašnjeg stanja, jer bi različite grupe pokušavale da osiguraju kontrolu nad političkim sistemom i ogromnim resursima zemlje.
Zapad možda ima nerealna očekivanja
Autor teksta zaključuje da Zapad ne bi trebalo da računa na automatsku demokratizaciju Rusije nakon Putinovog odlaska. Umjesto toga, upozorava se da bi novi lider mogao biti jednako nacionalistički orijentisan, posebno ako procijeni da mu je potreban snažan patriotizam za očuvanje vlasti.
Upravo zbog toga brojni stručnjaci smatraju da će odnos između Rusije i Zapada ostati komplikovan i poslije ere Vladimira Putina, bez obzira na to ko jednog dana preuzme Kremlj.