ŠENŽEN - Južnokorejski predsjednik Li Dže Mjung pozvao je 19. novembra na obnovu razgovora sa Sjevernom Korejom kako bi se otvorio put ka trajnom miru na Korejskom poluostrvu. Govoreći na samitu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC) u kineskom Šenženu, zatražio je podršku zemalja regiona.
Istog dana američki predsjednik Donald Tramp napustio je Kinu bez potvrde susreta sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom, navodi Yonhap.
Šta je južnokorejski predsjednik poručio u Šenženu?
"Svi bi se složili da su mir i stabilnost na Korejskom poluostrvu preduslov za zajednički prosperitet azijsko-pacifičkog regiona", rekao je Li na 33. sastanku lidera APEC-a, prenijela je južnokorejska agencija Jonhap.
"Nadam se da će se vrata dijaloga sa Sjevernom Korejom ponovo otvoriti i dovesti do razgovora o okončanju dugotrajnog rata na Korejskom poluostrvu i uspostavljanju trajnog mira", dodao je. Seul i Vašington nastoje da obnove komunikaciju s Pjongjangom kako bi smanjili napetosti dok Sjeverna Koreja nastavlja da razvija nuklearni program.
Šta se zna o mogućem susretu Trampa i Kima?
Tramp je ranije više puta pominjao mogućnost da se tokom azijske turneje sastane s Kimom, ali Pjongjang nije potvrdio nikakav dogovor. Južnokorejski predsjednički kabinet saopštio je da nema konkretnih informacija o susretu. Tramp je nakon razgovora sa Si Đinpingom i Vladimirom Putinom otišao iz Šenžena, a sastanak s Kimom nije potvrđen.
Zašto dvije Koreje još nemaju mirovni sporazum?
Borbe u Korejskom ratu, koji je trajao od 1950. do 1953. godine, zaustavljene su sporazumom o primirju. Mirovni ugovor nikada nije potpisan, pa su dvije Koreje tehnički i dalje u ratnom stanju. Obnova dijaloga, kako je Li poručio u Šenženu, trebalo bi da otvori razgovor o tome kako da se od primirja dođe do trajnog mira.
Ko učestvuje na forumu APEC?
APEC je osnovan 1989. godine i okuplja 21 ekonomiju. Među članicama su Kina, SAD, Rusija, Japan, Južna Koreja, Australija, Kanada, Indonezija, Malezija i Vijetnam. Na članice foruma otpada više od 60 odsto svjetskog bruto domaćeg proizvoda, a u njima živi oko 40 odsto svjetskog stanovništva.