STOKHOLM - Švedski premijer Ulf Kristerson podnio je ostavku na funkciju nakon što su zvanični rezultati potvrdili da je njegov desničarski blok izgubio na parlamentarnim izborima prošle nedjelje (13. septembra).
Tijesan izborni rezultat
- Lijevi blok osvojio 176 poslaničkih mjesta
- Desni blok ostao na 173
- Kristerson podnio ostavku nakon poraza
- Konačni rezultati potvrdili tijesnu izbornu razliku
- Nova vlada suočena sa budžetskim izazovima
Četiri ljevičarske stranke, sa Socijaldemokratama bivše premijerke Magdalene Anderson kao najvećom strankom, pobijedile su sa samo 50.359 glasova, pokazalo je konačno prebrojavanje.
Izgubio izbore zbog tri mjesta
Blok od četiri ljevice imaće 176 mjesta u novom parlamentu, dok će Kristersonova trostranačka koaliciona vlada i krajnje desničarske Švedske demokrate imati 173 mjesta u parlamentu.
U pismu objavljenom na X, Kristerson je rekao da su tijesni rezultati izbora "možda zakomplikovali uslove za formiranje nove vlade" zbog kontradiktornih izjava različitih stranaka o njihovim stavovima.
Novi budžet izazov za novu vladu
"Konstruktivna otvorenost stranaka u parlamentu sada će biti potrebna da bi premijer bio prihvaćen i da bi nova vlada mogla da dobije podršku za svoj državni budžet. Biće potrebno voditi razgovore sa svim strankama kako bi se pronašli načini za zaobilaženje ovih zastoja i stvorili uslovi za stabilnu i efikasnu vladu", kaže Kristerson, prenosi Kurir.
"Slijede naredni koraki ka formiranju nove vlade. Da bi taj rad odmah počeo, ovim putem zahtjevam da budem razriješen dužnosti premijera", zaključio je on.
Izbori bili 13. septembra
Šveđani su 13. septembra izašli na parlamentarne izbore, a izborna noć nije donijela jasan odgovor o tome ko će formirati novu vladu.
Tokom prebrojavanja glasova prednost se više puta pokazivala kao veoma tijesna, a nakon većeg dijela prebrojanih glasova dva bloka dijelila su samo jedno poslaničko mjesto.
Na jednoj strani bio je blok lijevog centra predvođen Socijaldemokratama Magdalene Anderson, uz Lijevu stranku, Zelene i Centar.
Na drugoj strani bio je vladajući desni blok koji su činili Umjereni, Demohrišćani i Liberali, uz podršku Švedskih demokrata.
Kako je prebrojavanje odmicalo, lijevi blok je zadržavao malu prednost. Konačni rezultat pokazao je da će četiri opozicione stranke imati 176 mandata, dok će desni blok imati 173 od ukupno 349 mjesta u Riksdagu. Razlika je iznosila 50.359 glasova.
Socijaldemokrate najveća stranka
Socijaldemokrate su ostale pojedinačno najjača stranka sa 28 odsto glasova i 99 mandata, ali je njihov rezultat bio slabiji nego što bi se očekivalo od stranke koja predvodi pobjednički blok. Umjereni premijera Kristersona osvojili su 19,9 odsto i 70 mandata, dok su Švedske demokrate dobile 17,5 odsto i 62 mandata.
Švedske demokrate su tako ostale važan dio desnog bloka, ali nisu uspjele da zadrže poziciju druge najjače stranke koju su imale ranije.
Na vlast došao 2022. godine
Kristerson je na vlast došao 2022. godine na čelu vlade desnog centra, dok su Švedske demokrate bile ključne za parlamentarnu podršku. Izbori su sada promijenili odnos snaga u švedskom parlamentu (Riksdagu) i otvorili pitanje formiranja nove vlade.
Nakon konačnog prebrojavanja Kristerson je podnio ostavku. U pismu je upozorio da tijesan rezultat i različiti stavovi stranaka mogu zakomplikovati formiranje nove vlade, posebno kada je riječ o obezbjeđivanju podrške za državni budžet.
Andersonova pred pregovorima
Pobjeda opozicionog bloka ne znači automatski da je nova vlada formirana. Magdalena Anderson sada mora da pronađe način da četiri stranke okupljene oko lijevog centra dogovore zajedničku vladu i program.
Poseban izazov predstavlja odnos Socijaldemokrata prema manjim strankama u pobjedničkom bloku i njihovi različiti stavovi o tome ko treba da bude dio nove vlade. Zbog toga slijede pregovori o sastavu i programu buduće vlasti.
Šta slijedi?
Predsjednik švedskog parlamenta Andreas Norlen vodiće naredne korake u formiranju vlade. Kandidat za premijera mora dobiti podršku u Riksdagu u skladu sa švedskim sistemom negativnog parlamentarizma, prema kojem kandidat ne mora imati većinu glasova "za", ali protiv njega ne smije glasati većina poslanika.
