Fudbal

Cijena novog imidža

Cijena novog imidža
Cijena novog imidža
Agencije

Oko milijardu i 400 evra potrošeno je za 10 fudbalskih stadiona u Južnoj Africi na kojima će od 11. juna do 11. jula biti održano Svjetsko prvenstvo u fudbalu.

Cifra od koje se svima zavrti u glavi izazvala je mnogo buke i polemike. Jedni su se čudili otkud toliko novca zemlji u kojoj je polovina stanovnika siromašna, 25 odsto je nezaposleno, a povrh svega muku muče sa AIDS-om. Pitaju se kako se to desilo da je planirani budžet tako povećan, jer kada su Južnoafrikanci 2004. dobili organizaciju Mundijala iznijeli su preliminarni plan da se za stadione izdvoji oko 400 miliona evra, ali se to vremenom prvo popelo na 1,1 milijardu, a sad do 1,4 milijarde evra.

Tada su takođe rekli da će za transport izdvojiti 380 miliona, a za radio i televizijske prenose 42 miliona evra.

Neki analitičari sumnjali su da je Mundijal u Južnoj Africi dobar potez što se tiče ekonomskog aspekta. Dok je svijet grcao u ekonomskoj krizi, na Crnom kontinentu su trošili milione na betonske građevine. Suprotno predviđanjima da će ova egzibicija još više osiromašiti zemlju, desio se pozitivan efekat pa je južnoafrička ekonomija, u periodu globalne recesije, doživjela vidan uzlet jer je donijela mnogo radnih mjesta. Naravno, sve će ovo neko morati da plati, ali Južnoafrikanci sada o tome ne razmišljaju. Oni smatraju da je ovo razumna cijena koju će njihova zemlja da plati u zamjenu da svijet vidi i doživi afrički kontinent u nekom drugom svjetlu.

Svjesni su da je novac mogao biti iskorišten na smanjenje siromaštva, nezaposlenost i za borbu s AIDS-om, ali kažu da ovu priliku nisu smjeli da propuste.

"Ne gajimo iluzije da će nas SP izvući iz siromaštva. Životni standard Južnoafrikanaca se neće promijeniti zbog organizacije svjetske smotre, ali će cijeli svijet mjesec dana gledati našu zemlju i afrički kontinent, te nas vidjeti i doživljavati na sasvim drukčiji način. Mundijal je prekretnica za ovaj kontinent", kaže Frans Kronje iz Južnoafričkog instituta za rasne odnose.

Postavlja se pitanje šta će biti sa ovih 10 sportskih zdanja nakon SP i koliko će njih zaista biti iskorišteno za sportske potrebe i da li će biti ekonomski održiva. Prognoze su zaista crne jer većina analitičara smatra da će ostati samo spomenici jednog sportskog događaja i rasipništva.

I mnogo bogatije zemlje su se opekle na megaprojektima, a najsvježiji primjer za to je čuveni stadion "Ptičje gnijezdo" kojem Kinezi nakon Olimpijskih igara u Pekingu 2008. nikako da pronađu pravu namjenu koja bi mu omogućila finansijsku održivost.

Južnoafrikanci su za potrebe SP-a renovirali pet stadiona, a isto toliko je izgrađeno novih. I dok su neki od novih stadiona izgrađeni tamo gdje su zaista potrebni, ima slučajeva gdje nije poštovana logika. Tako su u Kejptaunu i Drubanu nikla nova zdanja, iako u tim gradovima već postoje ragbi stadioni koji bi uz renoviranje mogli zadovoljiti potrebne uslove za SP.

"SP će djelovati pozitivno na cijeli afrički kontinent, baš kao što se to dogodilo kad je Barak Obama izabran za predsjednika SAD. Bliži se veliki trenutak za Afriku! Pa ako zbog toga stadioni nakon SP-a moraju ostati prazni, neka ostanu", kaže južnoafrički nadbiskup i nobelovac Desmond Tutu.

Najčitanije