Jelena Isinbajeva oprostila se od atletike titulom prvaka svijeta pred svojim navijačima, čime je zaokružila jednu od najuspješnijih karijera u istoriji sporta.
Isinbajeva je na Svjetskom prvestvu u Moksvi pobijedila skokom od 4,89, a u nastavku takmičenja nije uspjela da obori sopstveni svjetski rekord od 5,06 metara. Ipak publika na "Lužnjiki" stadionu burno ju je pozdravila dok je trčala pobjednički i ujedno oproštajni krug.
"Preplavile su emocije, skakala sam i vrištala. Nisam popravila svjetski rekord ali nije ni bitno. Kad imate ovakvu publiku koja vas voli bez obzira šta uradite i ova zlatna medalja je dovoljna. Sretna sam, ja sam kraljica skoka s motkom, kruna je moja", kazala je Ruskinja.
Rođena je 3. juna 1982. u Volgogradu, u tadašnjem SSSR-u. U skoku s motkom osvojila je dvije zlatne medalje na Olimpijskim igrama 2004. i 2008, tri puta je bila svjetska šampionka - 2005. u Helsinkiju, 2007. u Osaki i sada, u Moskvi.
Ima još 15 medalja sa velikih takmičenja u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji a od jula 2003. kada je u engleskom Gejtshedu skočila 4,82 i postavila svjetski rekord, do OI u Pekingu 2008. kada je 27. put pomjerila granicu ljudskih mogućnosti.
Ruskinja je 26 puta postavljala ili popravljala svjetski rekord u jednoj od tehnički najzahtjevnijih atletskih disciplina. Neprikosnovena kraljica tadašnje Zlatne lige u atletici je prva žena koja je preskočila pet metara a sadašnjih 5,06, posljednji rekord iz Ciriha 2009. njen 28. i posljednji u karijeri, djeluju prilično nedostižno za sve aktivne skakačice s motkom. Najbolja svjetska sportistkinja 2007. i 2009. jedna je od ukupno osmoro atletičarki i atletičara u istoriji "kraljice sportova" sa zlatnim medaljama na svim velikim takmičenjima u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji. U vječitoj polemici o mogućnostima žena i muškaraca u sportu Isinbajeva je jedna od rijetkih za koju su treneri tvrdili da ima bolju tehniku i od svih koleginica i kolega. Isinbajeva je rođena u Volgogradu ali je pripadnica rijetke manjinske grupe Tabasarana, nastanjenih uglavnom u Dagestanu, ruskoj republici na obali Kaspijskog mora, doktorirala je na Fakultetu za sport u Volgogradu a formalno je i kapetan ruske vojske.
Filipovića zaustavio đon
Srpski atletičar Predrag Filipović odustao je oko dvadesetog kilometra trke u brzom hodanju na 50 kilometara. Ovaj podatak izazvao je mnoge zlurade komentare na portalima u Srbiji a Filipović im je odgovorio:
"Cenim mišljenje svih ljudi bili oni pozitivni ili negativni. Odustao sam jer mi se odlijepio đon na levoj patici. Imam ih šest godina jer nemam ni dinara od atletike da kupim druge takmičarske patike. Moja jedina greška je ta što sam entuzijasta i što volim atletiku iako od toga nemam ništa."