Hrana i piće

Svako jutro pijete kafu: Kako to utiče na vaše tijelo?

Svako jutro pijete kafu: Kako to utiče na vaše tijelo?
Foto: freepic diller/Magnific | Jutarnja kafa dio je svakodnevne rutine mnogih ljudi
D.T.

Kafa je za mnoge nezaobilazan dio jutarnje rutine, bilo da je piju zbog ukusa, razbuđivanja ili jednostavno iz navike.

Šta kažu istraživanja?

  • Kofein poboljšava budnost i koncentraciju tokom dana
  • Kafa može poboljšati rezultate fizičkog vježbanja
  • Umjerena konzumacija povezuje se sa zdravijim srcem
  • Kasno ispijanje kafe može poremetiti kvalitet sna
  • Previše kofeina može izazvati nemir i tjeskobu

Prema podacima za Sjedinjene Američke Države, 66 odsto odraslih svakodnevno pije kafu, u prosjeku oko tri šoljice.

Ipak, postavlja se pitanje kako redovna konzumacija ovog napitka utiče na zdravlje. Portal Health.com donosi pregled njenih mogućih prednosti, ali i neželjenih efekata.

Povećana budnost i koncentracija

Šolja crne kafe od oko 3,5 decilitra sadrži od 113 do 247 miligrama kofeina. Ta tvar, koja je prisutna i u čaju i čokoladi, djeluje kao stimulans za mozak i nervni sistem. 

Kofein povećava budnost, ublažava umor i poboljšava koncentraciju, pa se mnogi na njega oslanjaju za početak dana.

Možda vas još zanima:

Naučnici pronašli način da kafa postane građevinski materijal budućnosti

Kašičica vam ostaje u kafi? Evo zašto je treba izvaditi

"Do 400 miligrama kofeina dnevno idealna je mjera za ostvarivanje zdravstvenih koristi kafe", rekla je za Health dijetetičarka Antea Levi, osnivačica platforme ALIVE+WELL Nutrition. 

Ta se količina nalazi u otprilike četiri šoljice. Zavisno o individualnoj toleranciji, to može biti previše ili upravo dovoljno za pojačanu budnost i fokus.

Bolji rezultati vježbanja

Stimulativna svojstva kafe mogu tijelu dati poticaj za intenzivniji trening. 

Istraživanje iz 2021. pokazalo je da kafa ili drugi napitak sa kofeinom prije vježbanja može poboljšati aerobne i anaerobne performanse jer povećava izdržljivost mišića. 

U drugoj studiji iz 2023., koja je obuhvatila 100 zdravih odraslih osoba, utvrđeno je da su učesnici koji svakodnevno piju kafu napravili više koraka od onih koji je ne piju - u prosjeku 10.646 u odnosu na 9.665.

Previše kafe može izazvati nemir i lupanje srca. Foto stockking/Magnific
Previše kafe može izazvati nemir i lupanje srca. Foto stockking/Magnific

Iako su na blagi porast mogli uticati i drugi faktori, energija iz kafe može biti dodatna motivacija za kretanje.

Povoljan uticaj na srce

Brojna istraživanja povezala su umjerenu konzumaciju kafe s manjim rizikom od bolesti srca, uključujući zatajenje srca, bolesti koronarnih arterija, moždani udar i aritmije. 

Svakodnevno ispijanje kafe takođe se dovodi u vezu s nižim rizikom od visokog krvnog pritiska i srčanog udara. 

Levijeva pojašnjava da je to vjerojatno zbog antioksidansa iz zrna kafe koji suzbijaju upale. 

"Upala je ključna značajka srčanih bolesti, pa bi kafa, ako se pije na zdrav način, teoretski mogla pomoći u smanjenju rizika", dodala je ona.

Na bolesti srca utiču mnogi faktori, poput genetike i prehrane.

"Ne možemo zaključiti da je isključivo kafa zaslužna za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i nižu smrtnost kod onih koji je piju", ističe Levijeva.

Dodaje da antioksidansi poput onih u kafi pomažu spriječiti oštećenja stanica koja u konačnici vode do upala.

Uticaj na metabolizam i dugovječnost

Jutarnja kafa mogla bi biti povezana sa dužim životom. Istraživanje iz 2025. pokazalo je da je ispijanje kafe ujutro snažnije povezano sa nižim rizikom od opšte smrtnosti u poređenju sa konzumacijom kasnije tokom dana ili potpunim izbjegavanjem.

Kafa može i blago ubrzati metabolizam. Foto Pexels/Pixabay
Kafa može i blago ubrzati metabolizam. Foto Pexels/Pixabay

Jedan od razloga mogao bi biti taj što kofein u kasnijim satima remeti san i cirkadijalni ritam, što može narušiti zdravlje. 

Kafa može i blago ubrzati metabolizam, odnosno potrošnju energije tijela u mirovanju. 

Levijeva ističe da je to samo kratkoročan efekt koji vjerojatno ne vodi gubitku kilograma. 

"Kofein takođe suzbija apetit", dodaje Levija, ali ne preporučuje kafu kao metodu za mršavljenje.

Manji rizik od dijabetesa

Pregled istraživanja iz 2024. pokazao je da je konzumacija jedne do četiri šoljice kafe dnevno povezana s manjim rizikom od dijabetesa. 

Jedan od razloga su fitokemikalije, biljni spojevi iz zrna kafe koji sprečavaju oksidativni stres. 

Taj stres može pridonijeti stanjima povezanim s dijabetesom tipa 2, kao što su pretilost i metabolički sindrom. 

"Kafa je i dobar izvor antioksidansa poput hlorogenske kiseline, polifenola koji može poboljšati osjetljivost na insulin i metabolizam glukoze", kaže Levijeva.

Neki kafu piju da se razbude, a neki iz navike. Foto Engin_Akyurt/Pixabay
Neki kafu piju da se razbude, a neki iz navike. Foto Engin_Akyurt/Pixabay

Oba procesa ključna su za regulaciju šećera u krvi. Ipak, važan je i način pripreme. 

"Popularni napici sa sirupima i slatkom pavlakom mogu sadržavati više od dvostruke preporučene dnevne količine šećera. Njihova redovana konzumacija može dovesti do naglog porasta nivoa glukoze u krvi, povećati rizik od dijabetesa i doprinijeti debljanju", upozorava Levijeva.

Pomoć kod probave

Jutarnja kafa može pomoći kod problema sa zatvorom. Kiseline iz kafe potiču lučenje gastrina, hormona koji stimuliše kontrakcije mišića debelog crijeva i pokreće probavu. 

Kofein i hlorogenska kiselina takođe potiču rad crijeva. Stoga kombinacija espresa i čaše vode može pomoći u pokretanju probavnog sistema.

Mogući poremećaji sna

Konzumacija kafe kasno poslijepodne ili naveče može poremetiti san.

"Kofein blokira adenozin, hemikaliju u mozgu koja se nakuplja tokom dana i signalizira umor", pojašnjava dr Anđela Holidej Bel, stručnjakinja za medicinu spavanja. 

To može otežati uspavljivanje te skratiti ukupno trajanje i dubinu sna.

Istraživanja pokazuju da osobe koje izbjegavaju kofein u prosjeku spavaju 36 minuta duže.

Ona kaže da se taj manjak narednog dana može ispoljiti kao "mentalna magla, razdražljivost ili smanjena produktivnost". 

Dugoročno, hroničan nedostatak sna povećava rizik od bolesti srca, pretilosti i dijabetesa. 

Može pomoći kod treninga. Foto Drazen Zigic/Magnific
Može pomoći kod treninga. Foto Drazen Zigic/Magnific

Osobama koje sporije razgrađuju kofein preporučuje se da prestanu s konzumacijom oko podneva. 

"Ako ste osjetljivi ili imate problema sa spavanjem, može pomoći i ako prestanete piti kafu još ranije", dodaje doktorica.

Pojačana tjeskoba i nemir

Kod nekih ljudi kafa može izazvati osjećaj tjeskobe, drhtavicu ili ubrzan rad srca. 

Neka istraživanja upućuju na moguću vezu između konzumacije više od jedne šoljice dnevno i preuranjenih ventrikularnih kontrakcija, odnosno preskakanja srca. To djelovanje je uglavnom blago i vjerojatno nije opasan.

Važno je pratiti reakciju svog tijela. Ako ste osjetljivi na kofein ili skloni fizičkim simptomima anksioznosti, poput drhtanja i lupanja srca, možda ćete trebati smanjiti unos kafe ili je potpuno izbjegavati.

Probavne smetnje

Kafa ponekad može previše ubrzati probavu i uzrokovati proliv, nadutost i bolove u trbuhu. 

Kafa kasno poslijepodne ili naveče može poremetiti san. Foto Polina/Pexels
Kafa kasno poslijepodne ili naveče može poremetiti san. Foto Polina/Pexels

To je posebno izraženo kod osoba sa stanjima poput sindroma iritabilnog crijeva (IBS). Stimulativni učinak kofeina može dovesti do prebrzog prolaska hrane kroz probavni trakt.

Kiselost kafe takođe može pogoršati simptome žgaravice, odnosno refluksa kiseline. 

"Kombinacija kafe sa uravnoteženim doručkom pomoći će ublažiti njena stimulativna svojstva i smanjiti refluks", savjetuje Levijeva.

Uticaj na zube

Svakodnevna konzumacija kafe može uzrokovati mrlje na zubima, loš zadah i oštećenje zubne cakline. 

To može dovesti do povećane osjetljivosti zubi i boli pri konzumaciji vruće ili hladne hrane i pića. 

To se može ublažiti pranjem zubi ili ispiranjem usta vodom nakon što se popije kafa.

Informacije objavljene na ovom portalu namijenjene su isključivo za informativne svrhe te ne predstavljaju zamjenu za stručni medicinski savjet, dijagnozu ili liječenje. Za sva pitanja u vezi sa svojim zdravstvenim stanjem obratite se ljekaru ili drugom kvalifikovanom zdravstvenom radniku.

Najčitanije