Franjevački red, jedan od najbrojnijih redova u Katoličkoj crkvi, osnovan je 1209. godine odobrenjem pape Inocenta Trećeg. Začetnik franjevačkog pokreta jeste Franjo, sin trgovca Petra Bernardona, iz grada Asiza u srednjoj Italiji. Kako predanje kaže, Franjo je na misi 1209. godine, kada je imao 27 godina, čuo jevađelje o poslanju apostola: kako treba da nagovješćuju kraljevstvo nebesko, te sa sobom ne nose ni novac, ni torbe, ni dva odijela, ni cipele, ni štap.
Franjo je tada zadrhtao od zanosa, jer mu je tu, kako mu se činilo, dat gotov program života i rada. Tako je nastao Franjevački pokret koji je u našu zemlju došao 82 godine kasnije.
Naime, rimski papa je 1291. godine izdao nalog provincijalu provincije Sclavoniae (Hrvatske), da pošalje u Bosnu dvojicu franjevaca koji poznaju jezik lokalnog stanovništava i da tamo trajno rade na "iskorjenjivanju krivovjerja". Ova godina uzima se kao početak djelovanja bosanskih franjevaca. Svojim djelovanjem već više vijekova bosanski franjevci ostavili su i ostavljalju dubok trag u religijskom, kulturnom i svakom drugom životu Bosne i Hercegovine. Svojim viševjekovnim djelovanjem na našim prostorima franjevci su sagradili veliki broj prelijepih samostana, koji su postali ukras i prepoznatljiv element arhitekture u doba Bosne Srebrene.
Samostan svetog Ante Padovanskog u Sarajevu
Gradnja samostana svetog Ante u Sarajevu započeta je 1893. godine, po projektu Karla Paneka u Hendinoj ulici. Za izgradnju samostana franjevci su podigli zajam od 20.000 forinti. Od nadležnih vlasti dobijeno je dopuštenje da se po monarhiji sakupljaju milodari, budući da je, prema proračunu, samostan trebalo da košta 52.000 forinti. Gradnja samostana, osim gornjega sprata koji je kasnije nadograđen, dovršena je 1894. godine, kada su franjevci konačno u njega uselili.
U samostanu se nalazi pinakoteka s više od stotinu djela prvenstveno savremene likovne umjetnosti najpoznatijih hrvatskih slikara. U ranije radove spada "Krist" Celestina Medovića, te nekoliko djela Gabrijela Jurkića, među kojima se naročito ističe slika "Ratna žetva". Od drugih slikara sa svojim su djelima zastupljeni: Meštrović, Šimunović, Kljaković, Šohaj, Gliha, Murtić, Lovrenčić, Lah, Reiser, Seder i drugi. U samostanu je smješten i središnji arhiv redodržave Bosne Srebrene.
Samostan svetog Ivana u Kraljevoj Sutjesci kod Vareša
Na samom rubu naselja Kraljeva Sutjeska, u podnožju brda Teševa, smješten je franjevački samostan s crkvom. Kroz gotovo šest i po vijekova samostan je duhovno i kulturno središte toga kraja. Prvobitni samostan je podignut najvjerovatnije u prvoj polovini 14. vijeka.
Sutješki samostan vrlo je bogat kulturnoistorijskim i umjetničkim sadržajima: brojni arhivski dokumenti, dragocjene stare knjige, zbirka slika, te kovinski i tekstilni predmeti umjetničkog obrta. Najstarija i vjerovatno najvrednija slika jeste "Poklon kraljeva - Krist pada pod križem", slikana s obje strane na dasci presvučenoj platnom. Sjevernjačkog je porijekla i potiče iz 15. vijeka. Ona je jedini sačuvani dio nekadašnjeg preklopnog gotičkog oltara. U njemu se čuvaju matične knjige od 1641. godine (najstarije u BiH), brojni rukopisi i hronike. Biblioteka samostana po fondu starih knjiga ide u red najvrednijih i najzanimljivijih u Bosni i Hercegovini. Muzejski dio biblioteke broji 31 inkunabulu, što je više od polovine svih inkunabula u Bosni i Hercegovini.
Samostan svetog Petra i Pavla u Gorici kod Livna
Franjevački samostan na Gorici kod Livna osnovan je 1859. godine. Nekad mala samostanska zbirka prerasla je u savremeno osmišljen muzej (FMGG - Franjevački muzej i Galerija, Gorica-Livno) koji je službeno utemeljen krajem 1995. godine. Muzej, po svom sadržaju i obimu, odražava na ovim prostorima kontinuitet istorijskih zbivanja: od Kelta i Ilira preko Rimljana, sve do najnovijeg vremena. Muzej je još u fazi oblikovanja, ali se predstavlja javnosti kao osnova za nove istraživačke korake.
Ono po čemu je samostan na Gorici naročito poznat jeste zbirka slika Gabrijela Jurkića. U samostanu je živio i slikar amater fra Anđeo Kaić, koji je slikao stariju seosku i gradsku arhitekturu, karakterističnu za livanjski kraj. Samostanska zbirka posjeduje oko 40 naslova periodičnih publikacija s kraja 19. i prve polovine 20. vijeka. U arhivu se nalazi i Šerijatski zakonik na arapskom jeziku iz 1480. godine u prepisu iz 18. vijeka. Tu su i brojni etnografski predmeti, značajni za livanjski kraj, ali i vrijedni arheološki nalazi među kojima se ističe rimski reljef Dionisa iz 1. i 2. vijeka.
U samostanu je od 1997. godine smješten novicijat Franjevačke provincije Bosne Srebrene.
Samostan Uznesenja Marije u Šćitu, Prozor/Rama
Samostan u Rami su podigli franjevci u 15. vijeku i on je jedan od 69 samostana koji se spominju 1514. godine u popisu Bosanske provincije. Samostan i crkva su više puta spaljeni i obnavljani.
Unutrašnjost crkve krasi velika oltarna slika , te dvije postranske, koje su tematski posvećene Gospi. To je djelo slikara Josipa Bifela iz Zagreba. Isti autor izradio je postaje križnog puta, oslikao pročelje kora i izradio sliku sv. Terezije. U crkvi se nalazi i slika Gabrijela Jurkića, koja je u stvari kopija nekadašnje Gospine slike, te slika sv. Franje autora Ljube Laha.
U samostanskom dvorištu postavljene su vrijedne umjetničke skulpture: "Ramski križ", akademskog kipara Mile Blaževića, te "Posljednja večera" Diva Grabovčeva i "Gospina vrata", akademskog kipara Kuzme Kovačića.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila je kulturni pejzaž i područje franjevačkog samostana i crkve nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Samostan Svetog duha u Fojnici
Prvi samostan i crkva na lokalitetu Pazarišće (Pazarnica) u sjevernom dijelu Fojnice podignuti su krajem 14. vijeka. Iako je uništavan više puta, samostanski arhiv bogat je vrlo raznovrsnom i vrijednom građom. U muzejskoj zbirci samostana čuvaju se dokumenti od posebne važnosti kako za franjevačku tako i za opštu bosansku istoriju, te vrlo stari eksponati razvrstani u nekoliko tematskih zbirki. Npr. u samostanskom muzeju se čuva ahd-nama iz 1463. (prepis originalnog dokumenta), kojom sultan daje franjevcima slobodu da ostanu i djeluju unutar Turskog carstva, ferman sultana Bajazita Drugog iz 1483, kojim se štite prava franjevaca i katolika, i drugo. U muzeju je velik broj predmeta od tkanine. Oni su mahom crkvene praktične primjene, ako izuzmemo naročito zanimljiv plašt, što ga je, prema predaji, Mehmed el Fatih darovao fra Anđelu Zvizdoviću 1463. godine prigodom davanja ahd-name. Tkanina je orijentalnog porijekla iz 15. vijeka. To je i jedini tekstilni predmet iz tog vremena sačuvan u franjevačkim samostanima.
Samostan Presvetog trojstva u Petrićevcu kod Banjaluke
Samostan u Petrićevcu na rubu Banjaluke osnovan je 1885. godine. Nakon paljenja samostana i podmetanja eksploziva pod crkvu i toranj krajem 1995. godine, od crkve i tornja ostala je samo gomila betona i željeza. Te ruševine raščišćene su tek u proljeće 2003. godine, pred dolazak pape Ivana Pavla Drugog u Banjaluku.
Inače, samostan je nekada posjedovao biblioteku sa 20.000 svezaka. Od raritetnih rukopisa naročito su bila vrijedna dva primjerka Kurana: jedan iz 1458. na arapskom jeziku, a drugi iz 17. vijeka, takođe na arapskom, ali i sa interlinearnim prevodom na turski. Od arhivske građe najvrednije su bile matične knjige župe Ivanjska (najstarije su iz druge polovine 18. vijeka). Samostan je, takođe, imao veći broj umjetničkih djela, od kojih je vrijedno spomenuti sliku "Madona s Kristom" nepoznatog venecijanskog majstora iz 17. vijeka, sliku svete Ane i Joakima s Marijom i franjevačkim svecima iz 18. vijeka, te nekoliko djela iz novijeg vremena Gabrijela Jurkića, Karla Afana de Rivere, Afana Ramića, Ljube Laha, Nade Pivac i drugih.