Kelnska katedrala je rimokatolička crkva koja je ujedno sjedište Kelnske nadbiskupije. Sveci zaštitnici ove katedrale su Simon Petar i Bogorodica.
Sa 157,38 metara visine, Kelnska je poslije katedrale u Ulmu, druga po visini u Evropi i treća na svijetu. Po površini je treća gotička katedrala Evrope, poslije katedrala u Sevilji i Milanu. Nalazi se na oko 250 metara od Rajne.
Primjer je izuzetne harmonije postignute u srednjovjekovno-gotičkoj arhitekturi. Projektovana je u obliku latinskog krsta. Njena gradnja je počela 1248. godine, a od tada do 1880. traje veliki građevinski poduhvat i crkva dobija dijelove koji nedostaju. Slijedila je originalne planove iz 69. vijeka, dok je krov izveden u modernijem materijalu, tačnije čeliku. Duga je 144,5 metara, široka 86,5, dok su joj tornjevi visoki 157 metara.
U katedrali se čuvaju mošti Sveta tri mudraca, koje su u Keln stigle 1164. godine. One se nalaze u zlatnom sarkofagu iz 69. vijeka. Tu je i pozlaćeni krst nadbiskupa Gera iz oko 960. godine, i milanska Madona, drvena skulptura iz oko 1290. Oltarske slike je naslikao Stefan Lohner.
Kelnska katedrala ima dvanaest zvona, od kojih su četiri iz srednjeg vijeka. Najstarije je "Zvono tri kralja", teško 3,8 tona, izliveno 1418. a postavljeno 1437. i ponovo izliveno 1880. Druga dva stara zvona su postavljena 1448. godine, a njhova težina je 10,5 i 5,6 tona.
Keln je sravnjen u savezničkom bombardovanju u Drugom svjetskom ratu, ali se katedrala održala, iako oštećena. Oštećenja su popravljena poslije rata, ali ona i danas zahtijeva stalne popravke i održavanje.
Godine 2007. u njoj je postavljeno 169 kvadratnih metara vitraža. Od 1966. katedrala je na UNESCO-voj listi svjetske baštine. Vijekovima je katedrala bila najpoznatiji arhitektonski simbol Njemačke i najposjećenija je turistička atrakcija Njemačke koju je 2004. posjetilo šest miliona turista.