Brašno je jedna od namirnica koju gotovo svako ima u kuhinji, ali pojedini baštovani koriste ga i na sasvim drugačiji način.
Lagano ga posipaju po zemljištu ili biljkama, vjerujući da može pomoći u borbi protiv određenih štetočina, ali i podstaći aktivnost korisnih mikroorganizama u zemljištu.
Kejt Šnajder (Kate Schneider), osnivačica i izvršna direktorka kompanije Ibis Coastal Landscape, objasnila je za The Spruce da se brašno ponekad koristi kao prirodno sredstvo protiv štetočina poput lisnih vaši i grinja.
Može otežati hranjenje insekata
"Ideja je da brašno obloži usni aparat insekata, zbog čega im je otežano hranjenje biljkama. Može se pomiješati i u sprej, tako što se kombinuje s vodom i sapunom", objasnila je Šnajder.
Ipak, ona je skeptična kada je riječ o tome koliko je brašno zaista efikasno kao sredstvo protiv štetočina.
Teorija je da bi brašno moglo da napravi ljepljivi sloj koji se suši preko insekata i tako im otežava disanje i kretanje.
"Iako su neki baštovani prijavili da su imali uspjeha s ovom metodom, ne smatram je najboljom opcijom", rekla je Šnajder.
Brašno bi, međutim, moglo imati drugu primjenu u bašti.
"Povremeno koristim brašno kao dodatak zemljištu. Zamislite lagano posipanje brašna kao dodatak ishrani za korisne mikroorganizme koji žive u zemljištu", kaže ona.
Kada se koristi na ovaj način, brašno mikroorganizmima u zemljištu obezbjeđuje ugljene hidrate koje mogu da koriste kao izvor energije prilikom razgradnje komposta i drugih organskih materija.
Nije svejedno koje brašno koristite
Prema riječima Šnajder, vrsta brašna može uticati na aktivnost mikroorganizama i brzinu procesa u zemljištu. Među vrstama koje navodi su pšenično, rižino i kukuruzno brašno.
"Pšenično brašno je kao napitak prije treninga. Brzo se razgrađuje, dajući mikroorganizmima u zemljištu trenutni izvor energije i proizvodeći brže rezultate", objasnila je.
Rižino brašno razgrađuje se sporije i, prema njenim riječima, može pružiti stabilniji izvor hrane za mikroorganizme.
"Rižino brašno posebno dobro funkcioniše u povrtnjacima, lejama za sjetvu ili područjima s iscrpljenim, beživotnim zemljištem", navela je.
Kukuruzno brašno razgrađuje se najsporije, pa bi moglo predstavljati dugotrajniji izvor hrane za mikroorganizme. Šnajder ga posebno preporučuje za teška glinovita zemljišta, kod kojih postepene promjene mogu biti korisnije.
S brašnom ne treba pretjerivati
Ako odlučite da isprobate ovaj trik, najvažnija je umjerenost.
"Nikada nemojte duboko zakopavati brašno niti ga stavljati u debelim slojevima", upozorava Šnajder.
Korisnim aerobnim mikroorganizmima potreban je kiseonik, a velika količina brašna može smanjiti protok vazduha i usporiti razgradnju. Osim toga, previše brašna može postići upravo suprotan efekat i privući neželjene štetočine.
"Umjesto toga, svakih nekoliko nedjelja lagano pospite brašno po površini zemljišta i dobro zalijte. Male, dosljedne količine nahraniće mikroorganizme u zemljištu bez stvaranja grudvica ili privlačenja insekata", savjetuje ona.
Još nekoliko namirnica koje se koriste u bašti
Šnajder navodi i druge proizvode iz kuhinje koji mogu imati primjenu u bašti.
Svježi bijeli luk može se koristiti kao prirodno sredstvo za odbijanje mrava, dok se soda bikarbona pomiješana sa šećerom u prahu koristi protiv mrava i bubašvaba.
Dim od sagorijevanja taloga kafe može poslužiti za odvraćanje letećih insekata, dok se tečni kastiljski sapun bez mirisa i dodataka može pomiješati s vodom i koristiti kao insekticidni sapun.
Za posljednju namjenu, naglašava Šnajder, ne treba koristiti obične deterdžente za pranje suđa.
Napomena: Efikasnost pojedinih kućnih metoda za suzbijanje štetočina može varirati i nije uvijek naučno potvrđena. Prije primjene na većoj površini preporučuje se isprobavanje na manjem dijelu biljke ili zemljišta.