Jedno kinesko predanje kaže da one koji piju vodu iz izvora ili potoka oko kojih rastu hrizanteme čeka dobro zdravlje. Napitak napravljen od vina u kojem je potopljen cvijet hrizanteme učiniće svaki ten blistavim, kaže drugo predanje.
Iz postojbine ovaj cvijet je preko Koreje 390. godine naše ere stigao i u Zemlju izlazećeg sunca i naprečac osvojio srca njenih stanovnika. Prvu izložbu hrizantema priredili su 910. godine, kada su je i proglasili za nacionalni cvijet i simbol Sunca, odnosno carske porodice.
U Evropu, tačnije Englesku, hrizantema je stigla 1754. godine. Ima je i u našim baštama iako važi za "grobljanski" cvijet, vjerovatno zato što je u punom cvijetu baš za Zadušnice, Dan mrtvih, početkom novembra. Za taj dan se uglavnom i gaji, ali ima i vrsta koje ranije cvjetaju, još u avgustu.
Kraljica jeseni
Od kasne jeseni, kad je drugog cvijeća u vrtovima sve manje, pa do kraja zime, hrizanteme ukrašavju okućnice i vrtove. Pažnju privlače (ne)običnim cvjetovima: ima ih sa sasvim jednostavnim laticama i jednobojnih, pa do onih koje podsjećaju na paukovu mrežu ili šatiranih.
Ništa manje ne intrigiraju njihova imena kao večernji lotos, sjajna perla ili lotos na vrbi. Njen korijen je jako razvijen, stabljike su uspravne, dok su listovi jajastog oblika, rascijepljeni.
Kakav će joj cvijet biti zavisi od toga kojoj grupi pripada: kineskoj, japanskoj, krupnocvjetnoj, sitnocvjetnoj ili dekorativnoj. Kineske imaju latice savijene nadolje, japanske obrnuto, tj. nagore, krupnocvjetne plijene veličinom cvijeta od 20 do 30 cm, a sitnovjetne mnogo manji, od pet do 10 centimetara. Dekorativne, a u njih spadaju evropske selekcije, objedinjuju karakteristike krupnocvjetnih i sitnocvjetnih hrizantema.
Lijepo izgledaju pojedinačno i u grupi, a efektne su u komibaniciji sa drugim biljkama, naročito zimzelenim, što vrtu daje efektan zimski izgled. Njihova dekorativnost dolazi do izražaja pored listopadnih biljkama koje zimi izgledaju beživotno. Vrlo lijepo izgledaju bordure od hrizantema, a pojedinačni žbunovi mogu se formirati i u vidu malog drveta, zakidanjem terminalnog pupoljka glavne i odsijecanjem donjih grana do željene visine krošnje.
Osim u vrtu hrizanteme lijepo izgledaju ako su u žardinjerama. Mnogi ljubitelji cvijeća će se složiti da je hrizantema ipak vrtna kraljica u kasnu jesen. Potrebno ju je samo zaštiti od prvih mrazeva, koji ponekad dođu nenadano.
Razmnožavanje
Razmnožavaju na dva načina: sjemenom (vegetativno) i reznicama (generativno). Sjeme se na otvorenom sije u proljeće, a onima koji žele da im već u jesen ukrasi baštu preporučuje reznice, koje se dobijaju odsijecanjem vršnih izbojaka dužine pet-šest cm.
Treba voditi računa da na svakoj reznici ostanu po dva-tri listića. Izbojke treba posaditi u sanduk s vlažnim pijeskom i to u prostoriji s tempareturom od 18 stepeni Celzijusa, pa ih poslije dvije-tri nedjelje posaditi u baštu.
Povremeno ih, dok ne počnu da formiraju cvjetne pupoljke, treba prehranjivati 0,5 odsto amonijum-sulfatom, a onda ovaj preparat zamijeniti kalijumovom ili fosfornom soli.
Redovna njega
Prednosti hrizanteme su velika otpornost i izdržljivost, a mali zahtjevi. Vole polusjenovita mjesta, rastresito zemljište i češće zalivanje, dva do tri puta nedjeljno. Zahtijevaju dosta prostora pa ih treba saditi na rastojanju od oko 40 cm.
Veoma važna mjera njege je otkidanje vrhova mladih biljaka kako bi se dobila skladna, žbunasta biljka s više cvjetova. Treba početi kada biljka naraste desetak cm.
Zatim svake dvije-tri nedjelje treba otkinuti vrh novog izbojka koji se pojavio sa strane. Prestati s ovom mjerom sredinom ljeta. Hrizanteme rađaju po nekoliko sitnijih cvjetnih glavica na jednoj grani, a ako hoćemo da imamo krupnije cvjetove moramo da otkidamo bočne izbojke na granama i tako da forsiramo vršni pupoljak.
Tokom cvjetanja zahtijevaju obilje vode. Važna mjera je i nedjeljno prihranjivanje tečnim đubrivom do neposredno pred cvjetanje. Poslije cvjetanja skratiti stabljike na oko 20-30 cm. Svakog trećeg proljeća prorijedite hrizanteme kako biste ih podmladili i ojačali.
Međutim, kako, kao i u pjesmi, sve što je lijepo ima kraj, tako i ova cvjetnica ne može da cvjeta neograničeno dugo. Mi unekoliko možemo da produžimo sezonu cvjetanja tako što ćemo uporno, iz dana u dan, otkidati cvjetne glavice koje su se osušile i dobile braon boju.
Odstranjivanje uvelih cvjetova bez otkidanja grančica dovodi do podsticanja bočnih cvjetova, a biljka će još sigurnije cvjetati ako je prihranjujemo tečnim đubrivom kroz zalivanje u ovom periodu kada intenzivno cvjeta. Ipak, na kraju se biljka iscrpi i kada da sve od sebe postaje dosta neugledna i jadna.
Prezimljavanje
Krajem sezone se s matične biljke odsijecaju svi suvišni dijelovi, biljka se siječe drastično, skoro do zemlje i lagano isušuje uz dodavanje minimalne količine vode.
Onda se krajem decembra sadi u novu, svježu zemlju; tokom zime se zaliva minimalno, tek da zemlja ne bude suva. Za prezimljavanje hrizantemi treba obezbijediti hladno mjesto, temperature od šest do osam stepeni.