Uočite li tamne, sive ili crne tačkice i velike mrlje na zidovima u stanu ili kući siguran je znak da su vam se u dom nastanile gljivice i buđ. Intenzitet ove pojave zavisi o mnogim faktorima, a najviše od vlage, temperature i provjetravanja zatvorenih prostora.
U manjim kolonijama gljivice su tek neugoda, ali ako se invazija proširi, mogu ozbiljno ugroziti i zdravlje stanara. Iako ih ne možemo istrijebiti, možemo ih suzbiti.
Gljivicama i buđi pogoduje obilje vlage i toplina.
Tipična za većinu stanova.
Kako nastaje buđ
Vlažnost vazduha iznad 60 ili 65 odsto, uz temperaturu od 20 stepeni izaziva `znojenje` hladnih zidova i kvašenje zaklonjenih uglova. U lijepku ispod tapeta ili u zidnim bojama nastaje idealno hranilište za buđ. Pravilno provjetravanje je jedini lijek protiv takvog razvoja situacije, a svjež sobni vazduh trajno zagrijan do 20 stepeni spriječiće pojavu gljivičnih kolonija.
Sprečavanje
Ma kako oštra bila zima, unutrašnje strane zidova, stropa i poda ne smiju se nijednom ohladiti ispod 16° C. Nije preporučljivo trajno provjetravanje kroz otškrinuti prozor. Na taj način iz stana nestaje gotovo sva toplina, a unutrašnje površine zidova i pod ispred prozora hlade se ispod dopuštenog nivoa. Zbog toga stan treba najmanje tri puta luftirati i to jakom promajom od deset minuta. Što je promaja jača, provjetravanje može biti kraće, jer je najvažnije u što kraćem roku izmijeniti što više vazduha. Ako pri kuvanju ili tuširanju nastaje puno pare, treba je odmah provjetriti kako se voda ne bi nakupljala u površinskoj strukturi zidova. Jer, bez vode nema ni gljivica...
Ukoliko se i pored ovih preporuka nastavi stvarati buđ moraćete se odlučiti za nke mehaničke poboljšivače, odnosno stavljanjem izolacije na spoljne zidove.
Širenje
Gljivice se šire mikroskopski sitnim sporama, pa prvu fazu invazije ne možete vidjeti golim okom. Iako im za naseljavanje najbolje odgovaraju razne vrste drva, papir, lepenka, gipskarton, tapete, tepisi, ljepila, boje i koža, mogu se naseliti i na površine na kojima u normalnim uslovima ne mogu naći hranu, (beton i cement). Dovoljno je da se kovitlanjem vazduha, na neku površinu nataloži prašina ili prirodni organski prah iz vrta, u kombinaciji s vodenom parom ili vlagom iz zida, ubrzo će i na negostoljubivom materijalu naći bogato hranilište za dalji razvoj gljivica i buđi.
Hidrometar
Da biste vodenu paru u svom stanu stavili pod kontrolu, nabavite hidrometar (hygrometar), koji mjeri vlažnost vazduha. Prosječnu vlažnost treba održavati u rasponu od 65 do 70 odsto, a u neposrednoj blizini zidova ona ne smije preći 80 odsto. Ne zaboravite da savremeni prozori i vrata imaju ugrađene brtve, čime prestaje latentno provjetravanje kroz tanke reške u prozorskim profilima, te zbog toga za kuću ili stanu treba obezbijediti dodatnu ventilaciju.