Jesen je pravo vrijeme za promjene u bašti koje će se pokazati već narednog proljeća. Sadnja lukovica, malčiranje, zaštita zemljišta i dijeljenje višegodišnjih biljaka među najvažnijim su poslovima koje preporučuje britanski National Trust.
Ovaj period pogodan je i za sadnju drveća i grmova koji će tokom zime donijeti mirise, cvijeće i zanimljive boje kore. Istovremeno, pažljiv izbor jesenjih cvjetnica može obezbijediti hranu za pčele i leptire u narednoj sezoni.
Preporučeni termini sadnje odnose se na britanske uslove, pa ih treba prilagoditi lokalnoj klimi, temperaturi i stanju zemljišta.
Zašto cvjetne gredice treba prekriti malčem?
Malč je rastresit sloj materijala koji se postavlja preko površine zemljišta u cvjetnim gredicama ili posudama.
Pomaže u suzbijanju korova, zadržavanju vlage i poboljšanju kvaliteta zemljišta. Gredicama daje uredniji izgled, a korijen biljaka štiti od zimskog mraza.
Za malčiranje se mogu koristiti baštenski kompost, usitnjeno drvo, stajnjak i lisnjača, odnosno materijal nastao razgradnjom lišća.
National Trust preporučuje sloj debljine približno pet do osam centimetara. Oko drvenastih stabljika biljaka treba ostaviti slobodan prostor, tako da materijal ne bude naslonjen neposredno na njih.
Kako zaštititi prazne gredice tokom zime?
Prazne povrtne i cvjetne gredice ne treba ostavljati s potpuno izloženom zemljom tokom zime. Malčiranje je jedan od načina da se njihova površina zaštiti.
Ako su obrasle korovom, mogu se prekriti kartonom ili vunenim tepihom. Korov ispod pokrivača postepeno se razgrađuje, čime se površina priprema za proljećnu sadnju.
Prema savjetima National Trusta, nepotrebno prekopavanje treba izbjegavati kad god je moguće, jer narušava strukturu zemljišta i uznemirava organizme koji u njemu žive.
Kada saditi lukovice proljećnog cvijeća?
Proljećne lukovice mogu se saditi tokom jeseni, u saksijama ili cvjetnim gredicama.
U britanskim uslovima preporučuje se da narcisi, zumbuli i krokusi budu posađeni prije kraja septembra, dok je zemlja još topla. Oktobar i novembar pogodni su za sadnju tulipana.
Na većim travnatim površinama krokusi se mogu saditi u nepravilnim grupama, kako bi početkom proljeća formirali upečatljive obojene cjeline.
Za sadnju u saksijama preporučuje se supstrat bez treseta. Lukovice se mogu rasporediti gušće radi bogatijeg cvjetnog prikaza, pa čak i u slojevima, kako bi različite biljke cvjetale jedna za drugom.
Zašto uklanjati lišće s travnjaka?
Kako jesen odmiče i lišće sve intenzivnije opada, potrebno ga je uklanjati s travnjaka da bi trava ostala zdrava.
Za taj posao mogu se koristiti grabulje ili baterijski duvač lišća. Sakupljeni materijal ne mora se bacati: može poslužiti za pravljenje lisnjače koja će se kasnije koristiti u bašti.
Lišće se može nagomilati u žičane spremnike i ostaviti da se razgradi. Ako nema dovoljno prostora, mogu se koristiti čvrste vreće, vezane pri vrhu, s otvorima pri dnu koji omogućavaju cirkulaciju vazduha.
Dobijeni materijal može naredne godine poslužiti kao malč.
Šta uraditi s lišćem oboljelih ruža?
Ako su ruže imale crnu pjegavost, opalo lišće oko njih treba ukloniti.
National Trust preporučuje odlaganje takvog lišća u odgovarajući tok odvoza baštenskog otpada ili u otpad, jer se uzročnik bolesti na njemu može zadržati tokom zime.
Tako se smanjuje mogućnost da zaraženi biljni ostaci ostanu uz ruže do naredne sezone.
Kako podijeliti višegodišnje biljke?
Višegodišnje cvjetnice koje dobro napreduju i formiraju velike busene mogu se izvaditi i podijeliti na manje dijelove.
Jedan dio vraća se na postojeće mjesto, dok se ostali mogu presaditi u drugi dio bašte ili pokloniti.
Ovakav postupak naročito odgovara otpornim trajnicama koje podnose hladnoću, poput vrtnih geranijuma, plućnjaka, vrkute, astrancije i floksa.
Kako napraviti baštu koja podstiče čula?
Jesen je pogodna za preuređivanje pojedinih dijelova bašte i sadnju novih grmova i drveća.
National Trust predlaže stvaranje prostora u kojem prirodu doživljavamo kroz više čula, naročito zahvaljujući mirisu cvijeća, bojama i neobičnoj kori biljaka tokom zime.
U britanskom kontekstu preporučuje se kupovina biljaka iz domaćeg uzgoja, s golim korijenom ili u posudama sa supstratom bez treseta.
Koje drveće ima posebno lijepu koru?
Papirasti javor, Acer griseum, manje je do srednje veliko drvo koje pruža zanimljiv prizor tokom različitih godišnjih doba. Zimi naročito dolazi do izražaja njegova bakarna kora koja se ljušti i hvata svjetlost tokom vedrih dana.
Tibetanska trešnja, Prunus serrula, možda nije prvi izbor zbog cvjetova, ali njena sjajna bronzana kora može biti posebno upečatljiva u zimskom vrtu.
Može se saditi tokom jeseni na sunčanom mjestu, a odgovaraju joj različiti tipovi zemljišta.
Koji grmovi donose cvijeće i miris tokom zime?
Za ljubitelje neobičnih biljaka izdvojeni su zimski mirisni grm poznat kao wintersweet, dafne i Stachyurus praecox. Sadnja tokom jeseni omogućava da se njihovim cvjetovima uživa u zimskom periodu, naročito pred njegov kraj.
Viburnum × bodnantense "Dawn" popularan je grm koji cvjeta zimi. Preporučuje se sunčano mjesto, na kojem njegove mirisne ružičaste cvjetove možete posmatrati od novembra do marta.
Sarcococca hookeriana je mali zimzeleni grm s bijelim cvjetovima slatkog mirisa. Može se saditi tokom jeseni ako zemlja nije smrznuta.
Za nju treba izabrati vlažno, ali dobro drenirano zemljište. Položaj uz stazu omogućava da se miris cvjetova osjeti prilikom prolaska.
Koje jesenje cvijeće odgovara pčelama i leptirima?
Planiranje naredne jeseni može početi već sada izborom cvjetnica koje su privlačne oprašivačima.
Mnoge se tokom godine prodaju u posudama i mogu se saditi dok zemljište nije smrznuto ili natopljeno vodom. Pri kupovini vrijedi provjeriti da li su uzgajane u supstratu bez treseta.
National Trust izdvaja rudbekije, astere, japanske anemone i jesenje ciklame, uz različite zahtjeve za položaj u bašti.
Gdje saditi rudbekije i astere?
Rudbekije imaju jarkožute latice i tamno središte. Obilno cvjetaju na potpuno osunčanim mjestima.
Njihove sjemene glavice treba ostaviti tokom zime, jer mogu pružiti hranu pticama i sklonište insektima.
Asteri, čiji cvjetovi podsjećaju na tratinčice, jednostavni su za uzgoj i dobro uspijevaju u sunčanim gredicama. Pojedine sorte podnose i djelimičnu sjenku.
Koje biljke izabrati za sjenovitije dijelove?
Japanske anemone, s bijelim ili ružičastim cvjetovima, vole djelimičnu sjenku i mogu biti dobar izbor za sadnju ispod drveća.
Kada se dobro ukorijene, lako se šire i formiraju veće grupe.
Za sjenovitu baštu pogodne su i ciklame koje cvjetaju u jesen. Najbolje ih je saditi u tom periodu i držati dalje od direktnog sunca, kako bi obogatile prostor bojom.