PROJEKTANTSKI SAVJETI - arhitekta rješava vaše nedoumice, Vaša pitanja šaljite na e-mail [email protected]
Ne treba zanemariti ni objavljene knjige ovog autora, kolumne, kao ni njegov profesorski rad i onaj u udruženjima arhitekata
Govoriti o posvećenosti arhitekturi u regionu i studioznosti u pristupu graditeljstvu, kao i uticaju na mlađe kolege a ne spomenuti ime Mihajla Mitrovića svakako bi izlazilo iz okvira korektnosti i objektivnosti.
Naime, toliko dugo je bitna ličnost u svijetu arhitekture, pogotovo na prostoru bivše Jugoslavije, tako da nema arhitekte ili studenta arhitekture na ovim prostorima koji se nije susreo sa njegovim djelima što u vidu izvedenih objekata, objavljenih knjiga ili napisanih članaka. Inače, Mitrović je rođen u Čačku 1922. godine, da bi studij arhitekture završio 1948. u Beogradu.
Prvi značajan trag u profesionalnom smislu ostavlja kao urbanista radeći generalne urbanističke planove za gradove Niš, Pirot, Zaječar i mnoge druge, da bi se kasnije posvetio projektovanju objekata, u čemu pomjera granice. Ono što je simptomatično za njegovu arhitekturu jeste činjenica da nikada nije pratio trendove koji su u tom momentu bili aktuelni, već je imao svoje viđenje kako u oblikovnom, tako i u smislu same materijalizacije.
U momentu kada je staklo bilo materijal koji se najviše primjenjivao u građenju, Mitrović pravi čistu betonsku strukturu u vidu "Geneksovih" kula, koje su izrasle u jedan od najprepoznatljivijih simbola Beograda i čine njegovu zapadnu kapiju, argumentujući to činjenicom da staklo ne ostavlja trag u vremenu. Inače, taj bruto beton je i jedan od zaštitnih znakova njegove arhitekture, naravno uz opeku koja čini neizostavan dio većine djela, od kojih je svakako najreprezentativniji hram na Bežanijskoj kosi, koji je kompletno materijalizovan u fasadnoj opeci i čini sigurno jedan od najboljih vjerskih objekata izgrađenih u regionu u poratnom periodu. Ono što je karakteristično na tom sakralnom objektu prije svega jeste oblik osnove koja je u kružnoj formi, što je inače rijetka situacija kod pravoslavnih objekata jer je primijenjena na svega nekoliko primjera. Ta posvećenost svakom detalju je impresivna, polazeći od prilaza objektu gdje se vodilo računa o tome da su djeca i penzioneri česti posjetioci crkava, pa je i savlađivanje visinske razlike prilagođeno njima, preko oblika otvora, detalja fasade i smicanja opeke, česme, kapije, jednostavno cjelina gdje je svaki detalj pažljivo osmišljen. Takođe, uticaj Mitrovića na široko javno mnjenje je impresivan jer osim beogradskog NIN-a i zagrebačkog "Oka", gdje je imao svoje kolumne duži period, ipak postao je zaštitni znak "Politike", gdje već oko 50 godina ima kolumne i na svoj i veoma stručan pristup približava arhitekturu čitaocima. Naravno, ne treba zanemariti ni objavljene knjige ovog autora, kao ni njegov profesorski rad i onaj u udruženjima arhitekata, budući da obavlja funkciju predsjednika Akademije arhitekture, a i počasni je doktor Beogradskog univerziteta još od 1999. godine. Ličnost koja mlađim generacijama može biti samo uzor i glas koji i dalje ima veliku težinu među kolegama, a široj javnosti predstavlja oličenje stručnosti i sinonim za arhitekturu koja i dalje traje.
Dragan Čampara, dipl. inž. arh.
Projektant-Studio PROSTOR
