Zvaničnici Vlade RS od danas će svoje dužnosti početi obavljati u novoj zgradi. Zgrada, čija je gradnja počela u novembru 2005. godine, završena je za samo dvije godine što predstavlja veliki građevinski uspjeh ako se uzme u obzir da je veliki broj tehnologija prvi put primijenjen i ugrađen u neki objekat na ovim prostorima.
Uprkos spoljašnjem izgledu koji već govori da je u zgradu ugrađena savremena fasada, najsavremenija elektronika, sistemi grijanja i hlađenja, unutrašnjošću zgrade ipak dominira klasični stilski namještaj, raskošno urađeni plafoni, podovi i rasvjeta.
Kako kaže Slobodan Stanković, generalni direktor "Integral inženjeringa", koji je bio zadužen za gradnju, razlog tome je što su željeli postići spoj modernog i klasičnog.
"Da bismo došli do željenih rješenja u uređenju enterijera organizovali smo brojne stručne rasprave arhitekata i došli do zajedničkog zaključka da bi najidealnije bilo da zgradu uredimo upravo onako kako je i učinjeno", objašnjava Stanković.
Prema njegovim riječima, dio namještaja za opremanje zgrade proizveden je u BiH, a dijelovi koje nisu mogli naći u zemlji stizali su iz brojnih evropskih država i SAD.
Svi materijali korišćeni u gradnji i opremanju su, prema tvrdnjama prvog čovjeka "Integral inženjeringa", vrhunskog kvaliteta. To potvrđuje i činjenica da je garantni rok na svu opremu dvije godine, a za samu zgradu 10 godina.
Međutim, Stanković kao kuriozitet za novu zgradu Vlade RS ističe prije svega izuzetno kratak rok u kojem su uspjeli završiti sve radove.
"Da bi se uspjelo u tome morali smo angažovati veliki broj stručnjaka iz svih oblasti", navodi Stanković, dodajući da se konstantno radilo u dvije smjene, a kad je bilo potrebe radnici su ostajali i u trećoj smjeni.
Jedan od problema sa kojim se uspješno suočila građevinska operativa je bio i taj što su u zgradi prvi put primjenjivane brojne tehnologije i materijali sa kojima se do sada naši radnici nisu susretali.
Stanković kaže da je to jedan od velikih kvaliteta koje je donijela zgrada, jer će sad brojne firme, koje su kao kooperanti radile, biti nosioci razvoja građevinarstva savladavajući brojne nove tehnologije.
"Zgrada će zahvaljujući svojim tehnološkim rješenjima omogućiti novi način komunikacije među zaposlenima, arhiviranja i pristupu podataka", kaže Stanković i objašnjava da će se svi podaci čuvati u zajedničkoj bazi podataka u koju će se ulaziti pomoću specijalnih kartica.
Da bi slikovito opisao tehnološku funkcionalnost zgrade Stanković objašnjava da zaposleni u zgradi slobodno mogu da zaborave na papir, jer se on praktično više neće upotrebljavati.
"Nova zgrada će donijeti i novi način rada administracije, koja će od sada biti organizovanija i bolje uvezana", navodi Stanković dodajući da će dodatni kvalitet biti taj kada se uskoro završi i druga administrativna zgrada u neposrednoj blizini.
Uprkos nekim mišljenjima da će zgrada predstavljati trošak za budžet RS, Stanković objašnjava da će efekat upravo biti suprotan.
"Trenutno se na brojnim lokacijama u gradu plaća zakup za prostorije u kojima rade službenici Vlade, tako da će visina rate dugoročnog kredita pokrivati te troškove", kaže Stanković dodajući da će se troškovi dodatno smanjiti upotrebom već spominjanih novih tehnologija.
Da bi slika zgrade bila upotpunjena, pored nje sagrađen je i trg površine 69.005 m2 sa četiri fontane, površine 405 m2. Takođe, urađene su i sve prilazne saobraćajnice površine 2.050 m2 te uređeno 400 m2 zelenih površina.
Izgradnjom zgrade Banjaluka je dobila i novi reprezentativni objekat. Kako kaže Stanković, on će ujedno i biti prvi koji će činiti moderno jezgro Banjaluke. U Ulici olimpijskih pobjednika, u kojoj je smještena i zgrada Vlade, uskoro će biti završena administrativna zgrada, a u toku je i gradnja zgrade RT RS. Pored tih građevina, uz njih bi u budućnosti trebale da "niknu" koncertna dvorana, zgrada parlamenta, banka i moderni park. Uz sve te objekte planirana je i gradnja podzemnih garaža koje bi trebale u startu da riješe problem sa parkiranjem u ovom dijelu grada.
Time bi Banjaluka poput velikih evropskih gradova uz staro jezgro koje se proteže od Narodnog pozorišta, preko Banskog dvora, zgrade opštine, pa sve do tvrđave Kastel, uskoro trebalo da dobije i moderni dio koji će biti novi administrativni i kulturni centar najvećeg grada RS.
Zgrada u brojkama
Broj podzemnih spratova 2
Korisna površina 23.036 m2
Dužina elektrokablova 18.000 m