Cvijeće je pravi ukras u baštama ili u kući. Ipak, mnogi zasade u svojim vrtovima i biljke o čijim otrovnim svojstvima nemaju pojma. Naime, neke prelijepe ukrasne biljake opasnije su čak i od otrova zmija.
Glicija (lat. Wisteria sinensis): Ova penjačica ima titulu "najotrovnije" biljke na svijetu. Veliki mirisni cvjetovi su grozdaste strukture i obično su plavkaste, bijele ili crvene boje, koji su otrovni, kao i njeni ostali dijelovi. Trovanje može da uzrokuje vrtoglavicu, povraćanje, grčeve, proliv. Ako se neko njom otruje hitno mora tražiti pomoć ljekara, jer posljedice mogu biti fatalne. Kod nas je glicinija poznata kao plava kiša.
Naprstak (lat. Digitalis purpurea): Zbog svog prelijepog izgleda naprstak je čest ukras u cvjetnjacima. Ta biljka sa zvonastim bijelim, ružičastim ili ljubičastim cvjetovima je na visokom drugom mjestu na listi najotrovnijih biljaka. Otrovni su svi dijelovi te biljke. Ako dospiju u probavni sistem, u blažim slučajevima dolazi do mučnine, nesvjestice, dijareje i kolika, a kod težih slučajeva dolazi do otkazivanja funkcije krvnog sistema i infarkta. Ta samonikla biljka značajna je za farmaciju jer sadrži materije koje pozitivno djeluju na rad srčanog mišića (aritmija, tahikardije i oslabljen rad srca).
Hortenzija (lat. Hydrangea): Ova lijepa cvjetnica česta je stanovnica okućnica. Odlikuje se velikim cvjetovima živih boja: bijeli, rozi, crveni, plavi, ružičasti, svijetloljubičasti i tamnoljubičasti. Hortenzija zauzima treće mjesto na listi najotrovnijih biljaka. Nakon trovanja se javlja osip i svrab kože, otoci, mučnina, pojačano znojenje. Ako se ubrzo ne zatraži ljekarska pomoć i ne dobije protivotrov, trovanje ovom biljkom može dovesti i do kome te otkazivanja kardiovaskularnog sisema.
Ricinus (lat. Ricinus communis): Od davnina se uzgaja u baštama kao ukrasna biljka. Ricinus je veoma otrovan pa se preporučuje da se ne uzgaja u okućnicama ili u područjima gdje mogu ljudi doći u dodir s njim. Sjemenka te biljke je šarena i vrlo zanimljiva djeci, a izuzetno je opasna, jer sadrži letalni toksin ricin, koji je sedam puta otrovniji od otrova nekih zmija.
Đurđica (lat. Convallaria majalis): Nježna, lijepa biljka intenzivnog mirisa đurđica često ukrašava cvjetnjake. Lijepi cvjetići đurđice su otrovni zbog prisustva heterozida, koji utiču na rad srca, uzrokuju mučninu, vrtoglavicu, povraćanje, bolove u ustima i stomaku, dijareju i grčeve.
Flamingov cvijet (lat. Amthurium): Ova biljka tropskih predjela ima lijepe, srcolike cvjetove crvene, ali i drugih boja. Svi dijelovi biljke su otrovni. Ako se neko prevari, a to se najčešće događa maloj djeci, da proguta neki dio te biljke, doći će do jako bolnih otoka i opekotina unutar digestivnog trakta, što može dovesti i do gušenja.
Hrizantema (lat. Chrysanthemum): Ovo prekrasno cvijeće jako je otrovno. Poznato je oko 100 do 200 vrsta te biljke. Baštovani je često sade kako bi otjerali zečeve, koji hrizantemu zbog njenih toksičnih svojstava zaobilaze u širokom luku. Otrovni sastojci te cvjetnice izazivaju svrab kože i otoke.
Oleandar (lat. Nerium oleander): Ova lijepa zimzelena biljka je jako otrovna. Svaki njen dio je otrovan. Čak i slučajno udisanje dima oleandra, koji se spaljuje, može da izazove velike zdravstvene probleme. Otrov oleandra utiče na brzinu rada srca pa može uzrokovati i infarkt.
Fikus (lat. Ficus elastica): Još jedan stanovnik cvjetnjaka i kućnih saksija - fikus ima izrazita otrovna svojstva. Postoji oko 800 podvrsta te otrovne biljke. Fikus u dodiru sa kožom uzrokuje otok i svrab. Ako dođe do trovanja fikusom, treba odmah zatražiti pomoć ljekara, koji će propisati neki antialergen.