Kuća i vrt

Rađanje evropske Banjaluke

Rađanje evropske Banjaluke
Rađanje evropske Banjaluke
Bojana Vučenović, Blaženka Leji&#26

Najveći grad Republike Srpske svakim danom sve više poprima obrise modernog evropskog grada. Na mjestima gdje su se nekada nalazila vojna skladišta i oronule barake koje su više od tri decenije služile kao "privremeni smještaj" svakim danom niču moderne stambene, poslovne i administrativne zgrade.

Graditeljski `bum` u Banjaluci najuočljiviji je na potezu od Banjalučkog polja, preko mjesta na kojem se nalazila kasarna `Mali logor`, te sve do parka `Mladen Stojanović`.

Na pomenutom potezu već uveliko traje izgradnja stambeno-poslovnog kompleksa `Aleja centar`, u kojem će na 169.000 kvadratnih metara biti izgrađeno oko 2.500 stanova ukupne površine 150.000 kvadrata i još oko 50.000 kvadrata poslovnog prostora.

Pored moderno projektovanih stambenih zgrada i podzemnih garaža, paralelno se grade banke, televizijske stanice i administrativno sjedište Republike Srpske.

Najdominantnija građevina je svakako sedamnestospratna zgrada Vlade RS. Najviša zgrada u Banjaluci, koja se vidi gotovo iz svakog dijela grada, modernom staklenom fasadom govori da najveći grad RS prati savreme tokove u građevinarstvu.

Zgrada ima 23.036 kvadratnih metara korisnog prostora. Ova luksuzna zgrada je po kvadratnom metaru koštala 2.170 KM bez PDV-a, za šta u Vladi RS smatraju da je korektna cijena ako se uzme u obzir da na takvoj lokaciji kvadrat poslovnog prostora u Banjaluci košta 2.690 KM.

Tik uz zgradu Vlade, koja je prvobitnim planom trebalo da bude sjedište `Telekoma Srpske`, izgrađena je i zgrada u kojoj će biti smještene gotovo sve entitetske institucije.

Ukupno iskoristiva površina ove zgrade je 26.104 kvadratna metra, a njena izgradnja će koštati 1.900 KM po kvadratu.

Uz dvije već završene zgrade ovih dana je počela i gradnja nove zgrada Radio-televizije RS, koja će po završetku radova sigurno biti najmodernije televizijsko zdanje u RS, a vjerovatno i u BiH. Prostor između pomenutih građevina koje se nalaze u neposrednoj blizini će biti oplemenjen popločanim trgom i fontanama. Trg je površine 69.500 kvadratnih metara, a njegova gradnja, u čiju cijenu je uračunata i kompletna infrastruktura, iznosi 1.000 KM po kvadratu.

Za razliku od nekih ranijih vremena, kada su se započeti objekti gradili godinama, za navedene zgrade su zacrtani kratki rokovi izgradnje koji se strogo poštuju.

Vrijeme do useljenja ministarstava u novu zgradu Vlade mjeri se danima, čime će RS dobiti administrativni centar. Zgrade će omogućiti da kompletna republička administracija bude na jednom mjestu, gdje će biti smještena sva ministarstva i određen broj direkcija.

`Zgrada Vlade, RTV doma i poslovne zgrade 'Integral inženjeringa' za Banjaluku, ali i za RS predstavljaju reprezentativno zdanje`, rekla je Radmila Čokorilo, zamjenik predsjednika Upravnog odbora RT RS.

Prema njenim riječima, u toku su radovi na izgradnji temelja, a završetak RTV doma, vrijedan 4.400.000 KM, očekuje se za 18 mjeseci.

Paralelno s izgradnjom kompleksa ovih poslovnih zgrada radi se i na izgradnji infrastrukture, odnosno ulica, toplotnih vodova, elektro, kanalizacione i vodovodne mreže.

Završetak radova na izgradnji Puta olimpijskih pobjednika ili takozvane poprečne veze, koja će spajati istočni tranzit i Ulicu dr Mladena Stojanovića, očekuje se do kraja ove sedmice, potvrdio je stručni tim Zavoda za izgradnju Banjaluka.

Široka poprečna ulica koja će povezati istočni tranzit i Ulicu dr Mladena Stojanovića, a čijim će se puštanjem rasteretiti saobraćajnice u strogom centru grada, je na kraju koštala oko 1.500.000 KM, kažu u Administrativnoj službi grada.

Ovakvim potezom do sada neiskorišteno Banjalučko polje u kratkom periodu postalo je jedna od najatraktivnijih lokacija za izgradnju poslovnih i stambenih objekata.

To potvrđuje i preuređenje kasarne `Vrbas` u studentski kampus, u kome je kompleks fakulteta, jedan paviljon Studentskog centra `Nikola Tesla`, te zgrada Rektorata. Na ovaj način Banjaluka je na pragu da osim što je dobila univerzitetski centar, `izađe` i na do sada neiskorištene obale Vrbasa. To potvrđuje i podatak iz Administrativne službe grada, u kojem se kaže da je pored kampusa planirana izgradnja integralnog sportsko-kulturnog centra.

`Planirana je izgradnja dva fudbalska terena, jedan s prirodnom, a drugi s vještačkom travom po projektu 'FIFA gol', čiju će izgradnju finansirati Svjetska fudbalska federacija FIFA. Predviđena je izgradnja i mnogih drugih sportskih terena različite namjene`, rekao je Milenko Šajić, portparol Administrativne službe grada.

Prema riječima stručnog tima Zavoda za izgradnju Banjaluka, pripremni radovi na izgradnji prvog zatvorenog olimpijskog bazena `Incel` su u toku i teku po planu. Na taj način će Banjaluka, koja je doskoro imala samo jedan zatvoreni bazen, dobiti moderni olimpijski bazen koji će ispunjavati sve standarde za organizacije međunarodnih takmičenja.

Preduzeće `Integral inženjering`, koje je izvođač radova, bazen će graditi u dvije etape. Prva faza izgradnje odnosi se na pripremne radove i biće finansirana iz budžeta Administrativne službe grada u vrijednosti od pet miliona KM, dok će se radovi u drugoj fazi, vrijedni 10 miliona KM, izvoditi iduće godine i dijelom biti finansirani iz budžeta grada, a dijelom iz kreditnih zaduženja.

Prema idejnom rješenju, koje je izradila firma `Ars studio`, olimpijski bazen će biti zatvorenog tipa na tri etaže, dok je u budućnosti predviđena izrada idejnog rješenja bazena za skakače i ronioce. U okviru Sportsko-rekreacionog centra `Incel` nalaziće se olimpijski i dječji bazen, sauna, fitnes-centar, teretana, prostor za podvodno snimanje i osmatranje, te ugostiteljski objekti.

`Izgradnjom objekta olimpijskog bazena 'Incel' s pratećim sadržajima predviđeno je i uređenje saobraćajnica, saobraćajne signalizacije u ovom dijelu grada, kao i izgradnja 'Incelovog' mosta, koja je planirana za sljedeću godinu`, saopšteno je iz Zavoda za izgradnju Banjaluka.

Pored toga, na prostoru tek završenog akva parka, koji je nikao na vojnim poligonima, u drugoj fazi se takođe planira izgradnja zatvorenog bazena.

Da i strani investitori vide veliki potencijal i budućnost Banjaluke najbolje govori podatak da se banke i veliki regionalni trgovinski lanci prosto utrkuju da dođu do lokacija u najvećem gradu Srpske. Svakako jedna od najatraktivnih je upravo na Banjalučkom polju, koje posljednjih godina predstavlja najveće gradilište u RS, a možda i u čitavoj BiH.

Hipo banka je na toj lokaciji već napravila velelepnu banku dok je Balkan Investment banka započela gradnju preko puta sportske dvorane `Borik`. Kako kažu u ovoj banci, gradnja je počela je u julu i očekuje se da radovi budu završeni za godinu dana.

Takođe, na ovu lokaciju je `bacio oko` i slovenački trgovinski lanac `Mercator`, što potvrđuju u jednom od najvećih regionalnih trgovačkih lanaca riječima da je izgradnja `Mercator centra` Banjaluka na listi prioriteta za širenje maloprodajne mreže. Kako kažu, u planu je izgradnja `Mercator centra` Banjaluka u narednoj 2008. godini.

Pored `Mercatora`, i najveća srbijanska privatna kompanija `Delta` planira da na Banjalučkom polju pored kampusa izgradi savremeni `šoping-mol`, u koji je spremna da investira oko 35 miliona evra.

Kada se uzme u obzir planirana obnova dvorane `Borik` i zgrade Osnovnog suda, rušenje sadašnjeg tržnog centra `Zenit` na čijem mjestu bi trebalo da nikne savremeni tržni centar, te uz moderne zgrade Specijalnog tužilaštva RS, Alternativne televizije i Centra za socijalni rad, Banjaluka, koja je i prije rata važila za jedan od najljepših gradova bivše Jugoslavije, polako ali sigurno dobija novi sjaj.

Najčitanije