Iako mnogi misle da sve počinje od kuhinje i kupatila, tok obnove u praksi je sasvim drugačiji. Obnove kuća iz osamdesetih obično su usmjerene na optimalnije prirodno hlađenje i pronalaženje načina za povećanje otvora.
Kuće izgrađene 80-ih godina prošlog vijeka danas su među najčešćim kandidatima za renoviranje. Većina ima dovoljno prostrane parcele, relativno funkcionalan raspored prostorija i kvalitetnu noseću konstrukciju, ali s druge strane često više ne odgovaraju današnjim očekivanjima u pogledu energetske efikasnosti, prirodnog osvjetljenja, estetike i savremenog načina stanovanja.
Mnogi pri obnovi zato prvo pomisle na preuređenje kuhinje ili kupatila, ali arhitekte upozoravaju da je takav redoslijed često pogrešan. Prije nego što se krene s izborom pločica ili boje kuhinjskih elemenata, potrebno je provjeriti kako kuća funkcioniše kao cjelina, piše Delo.
Šta prvo treba provjeriti na kući iz 80-ih?
Prema mišljenju arhitekata, prvi korak je uvijek pregled omotača zgrade. Ako krov prokišnjava, prozori su dotrajali ili fasada nema odgovarajuću toplotnu zaštitu, nema previše smisla najpre uređivati unutrašnjost.
Eventualni problemi s vlagom ili prodiranjem vode mogu brzo uništiti i potpuno nov namještaj. Zato se pri kvalitetnoj obnovi prvo provjeravaju:
- stanje krova, fasade i toplotne izolacije,
- stanje prozora i zaptivanje,
- odvodnjavanje oko kuće,
- eventualni znakovi vlage ili kondenzacije.
Zašto instalacije treba pregledati prije uređenja enterijera? U brojnim kućama iz 80-ih električne, vodovodne i ventilacione instalacije još su uvijek originalne ili su tokom decenija više puta djelimično prepravljane.
Zato prije početka završnih radova arhitekte uvijek provjeravaju električne instalacije, vodovodne i odvodne cijevi, sistem grijanja, ventilaciju i skrivena oštećenja izazvana vlagom. Upravo su ti radovi najmanje vidljivi, ali često presuđuju o tome hoće li kuća nakon obnove zaista biti prijatna za život.
Da li zaista treba rušiti zidove tokom renoviranja?
Iako se obnove često poistovećuju s otvorenim rasporedom prostorija, arhitekte naglašavaju da rušenje zidova nije uvijek najbolje rješenje. Mnoge kuće iz 80-ih već su u startu bile projektovane prilično otvoreno, pa potpuno otvoren dnevni prostor često ne donosi značajno poboljšanje.
Osim toga, zidovi mogu skrivati noseće elemente, ventilacione kanale, električne vodove ili druge instalacije, zbog čega njihovo uklanjanje može biti znatno zahtjevnije i skuplje nego što se čini na prvi pogled.
Umjesto toga, arhitekte češće poboljšavaju povezanost među prostorijama, proširuju prolaze ili uklanjaju samo pojedine pregrade koje zaista smetaju funkcionalnosti prostora, prenosi Večernji.ba.
Zašto je prirodna svjetlost jedan od prioriteta obnove?
Ako se pogledaju savremene obnove kuća iz 80-ih, brzo se uočava zajednička karakteristika – znatno više prirodnog svjetla. Umjesto malih prozora, arhitekte često predlažu veće staklene površine prema vrtu, šire prolaze ili krovne prozore gdje god je to izvodljivo.
Cilj nije samo ljepši izgled, već prijatniji boravak i manja potreba za vještačkim osvjetljenjem.
Pritom upozoravaju da veće staklene površine ne smiju da naruše energetsku efikasnost niti da izazovu pregrijevanje ljeti – zaštita od sunca, pravilna orijentacija i kvalitetna stakla danas su jednako važni kao i sama veličina prozora.
Kako spriječiti pregrijavanje kuće tokom ljeta?
Dok su obnove nekada bile usmjerene prvenstveno na smanjenje potrošnje energije zimi, danas arhitekte sve više pažnje posvećuju zaštiti od pregrijavanja ljeti.
Sve češće preporučuju spoljne roletne i druge vrste zaštite od sunca, sadnju drveća, unapređenje prirodne ventilacije i bolju toplotnu zaštitu omotača zgrade, jer cilj više nije samo zadržati toplotu zimi, već i spriječiti pretjerano zagrijavanje kuće tokom ljeta.
Možda vas zanima i ovo:
Tajna skandinavskih kuća: Kako ostaju tople na -30 (VIDEO)
Koliko košta grijanje kuće u BiH: Drva, pelet, struja ili toplotna pumpa