Ljepota

Kristijan Dior, modni čarobnjak i dizajner snova

Kristijan Dior, modni čarobnjak i dizajner snova
Foto: N.N. | Kristijan Dior, modni čarobnjak i dizajner snova
Bojana Petković Bojana Petković

Kristijan Dior danas je sinonim za luksuz, ljepotu i dobar ukus. Dizajner, koji je preminuo prije 64 godine, zaslužio je to svojim predanim radom i inovativnošću, osobinama koje su ga prometnule u jednog od najvećih modnih vizionara 20. vijeka.

Ljubav prema arhitekturi i cvijeću Dior je iskazivao kroz stvaranje strukturalnih kreacija koje su zaludjele žene širom svijeta, u modu uvele neke nove siluete i učinile ga jednim od najvećih dizajnerskih imena u istoriji mode. Zahvaljujući tome, carstvo koje je počeo graditi 1947. godine i danas živi i slovi za jednu od najuspješnijih korporacija kada je u pitanju poslovanje u modnoj sferi.

Mladost

Dior je rođen 21. januara 1905. godine u Granvilu, gradiću na obali Normandije, kao drugo od petoro djece u porodici Dior - bogatih proizvođača gnojiva. Porodica je živjela u lijepoj sivo-roze kući (čiji izgled će imati uticaj na Diorovo stvaranje) na samoj litici s koje se pružao pogled na more. Iako se porodica 1910. godine preselila u Pariz, i dalje je često boravila u čarobnom Granvilu, pa ne čudi da se kod malog Kristijana još u djetinjstvu pojavilo interesovanje za umjetnost te je dane znao provoditi crtajući u sobi.

Želio je da postane arhitekta, što njegova porodica nije odobravala i na čije insistiranje je završio studije političkih nauka. Shvativši da od njegove diplomatske karijere nema ništa, otac je Kristijanu 1928. godine dao novac za osnivanje galerije, pod uslovom da se nigdje ne pominje porodično prezime.

Galerija je ubrzo postala centar avangardnih umjetnika čije su zidove krasila djela Pabla Pikasa, Žana Koktoa ili Maksa Žakoba. Međutim, 1931. godine, poslije smrti majke i starijeg brata i propasti porodične firme, Dior je bio prinuđen da zatvori galeriju - sljedećih nekoliko godina preživljavao je radeći modne skice za tada poznate modne kuće, da bi na kraju dobio posao asistenta Roberta Pikea.

Na početku Drugog svjetskog rata Dior je služio kao oficir francuske vojske do kapitulacije, poslije čega se pridružio ocu i sestri na farmi u Provansi. Međutim, vrlo brzo vratio se u Pariz na poziv Lusijena Lelonga, koji je lobirao kod Njemaca da dozvole nastavak rada modne industrije.

Do kraja rata Dior je kreirao garderobu za žene njemačkih oficira i francuskih kolaboracionista. Kraj Drugog svjetskog rata Francuska je dočekala u ruševinama s pola miliona srušenih zgrada i skoro bez odjeće, uglja i hrane. Ipak, pojavila se prilika za razvoj nekih privrednih grana, a modna industrija bila je među njima.

Prijatelj iz djetinjstva pozvao je Diora da oživi modnu kuću "Philippe et Gaston", čiji je vlasnik bio "kralj pamuka" Marsel Busak.

Rađanje brenda

Odmah po upoznavanju Dior je Busaku predstavio svoju viziju mode i 16. decembra 1946. u privatnoj kući na Aveniji Montanj broj 30 u Parizu rođena je modna kuća "Dior". Ipak, za rođendan se uzima drugi datum - 12. februar 1947. godine, kada je Dior predstavio svoju kolekciju visoke mode "Carolle", za koju je sam kreator rekao: "Stvorio sam ženu - cvijet". Naime, silueta žene u njegovoj garderobi, uskog gornjeg i širokog donjeg dijela, podsjećala je na cvijet, a pojam prema kojem će ta kreatorska tvorevina ostati upamćena u istoriji mode je New Look.

New Look direktno je bio suprotstavljen dotadašnjim modnim trendovima - prikazivao je ženstvenost golim ramenima, utegnutim strukom i suknjama od luksuznih materijala, a Dior se pokazao kao majstor u kreiranju ženskih silueta.

Riječ štednja nije postojala u njegovom modnom rječniku, što je istovremeno bilo skandalozno, ali i hrabro. Njegove dugačke suknje od luksuznih materijala izazivale su oduševljenje, a kostimi za koje je bilo trošeno i 20 metara materijala, kao i spektakularne večernje haljine sa 40 metara materijala, bili su potpuno avangardni i do tada neviđeni u modnom svijetu.

Nije bio spreman na kompromis u potrošnji materijala niti je pokazivao interesovanje za kompromis s navikma klijenata. Nošenje njegovih modela zahtijevalo je dugotrajne pripreme, od specijalnih steznika i donjeg veša do jastučića kojima su se naglašavala ramena i struk.

Na vrhuncu karijere Dior je postavio dvije odrednice buduće industrije mode i luksuza - krojača je pretvorio u brend menadžera, a predstavljanje svojih kolekcija uzdigao je na nivo ekskluzivnosti za privilegovane klijente.

Uveo je i pravilo da se cijela proizvodnja odjevnog predmeta odvija pod strogim autorskim nadzorom dizajnera umjesto da se haljina, kao do tada, samo sklapa i ukrašava u studiju. To je dizajnerima donijelo ozbiljniji tretman na tržištu i omogućilo pravo brendiranje, jer je Dior svoju autorsku ličnost nametnuo kao važnu dopunu identitetu i ličnosti žene koja nosi njegovu odjeću.

Kada je otvarao svoj salon, umjesto da odabere palatu na Šanzelizeu, kako su to tada radili vodeći modni kreatori, Dior je kupio vrtom skrivenu kuću u luksuznoj stambenoj četvrti u Aveniji Montanj i označio je samo pločicom sa svojim imenom. Tražio je da se studio uredi u suzdržanom stilu bogatih kuća iz predgrađa Pariza, bez ogromnih ogledala i kristalnih lustera, kako bi naglasio da je njegova kuća više od krojačkog salona, studio i životni prostor u kojem se odvijaju važni procesi.

Kada je, po savjetu prijatelja, po salonu razbacao do tada skrivane crteže, vješalice i kutije za šešire, stvorio je formu luksuznog butika kakva je preživjela do danas.

Simbolika u kreacijama

Cvijeće

Dokumentovano je mnogo puta koliko je Dior volio cvijeće. Đurđevak mu je bio najdraži - u Francuskoj su ga smatrali simbolom nade, sreće i obnove. Dizajner je naložio svom cvjećaru u Parizu da gaji proljećni cvijet tokom cijele godine, stavljajući isušene izdanke u rub svakog od svojih modela i čuvajući antički relikvijar ispunjen izdancima đurđevka u džepu jakne. Kao što je broj osam bio inspiracija za jednu od silueta u kolekciji "New Look", cvijeće je bez sumnje predstavljalo inspiraciju za liniju "Corolle": "Dizajnirao sam odjeću za žene poput cvijeća, sa mekanim ramenima, ženstvenim poprsjem i naglašenim strukom", pisao je kreator u svojim memoarima.

Zvijezde

Kristijan Dior je zvijezde smatrao talismanima - za njega je zvijezda osvjetljavala put života i činila da vjerujete u sebe i svoju snagu. Slavni dizajner svoju odluku da osnuje modnu kuću "Dior" dugovao je zlatnoj petokraki. Naime, baš kada je bio u nedoumici da li da napusti poziciju u jednoj modnoj kući, naišao je na u ulici na zvijezdu koja je slučajno ispala iz kočije i to baš na mjestu na kojem je sreo prijatelja koji mu je predložio da razgovara s investitorom o pridruživanju drugoj modnoj kući. Shvatio je to kao neku vrstu božjeg proviđenja i znak da osnuje sopstvenu modnu kuću. Kada se sreo s finansijerom rekao mu je da će započeti sa sopstvenom kućom gdje bi sve bilo novo, od stanja duha i osoblja do namještaja i prostorija. Svoju srećnu zvijezdu držao je uz sebe u ateljeu.

Ostali simboli

Ma koliko sujevjeran bio, Dior je takođe bio duboko nostalgičan - napisao je da mu je veliki dio ukusa oblikovala kuća u kojoj je živio kao dječak. U autobiografiji je napisao: "Moj dom iz djetinjstva bio je ofarban u veoma toplu roze boju, pomiješan sa sivom šljunkovitom, a ove dvije nijanse su mi ostale omiljene boje u modi." Takođe, francuski kraljevi imali su trajan uticaj na Diorovu modnu kuću, s tim da je dizajner često bio pozitivno nastrojen prema raskošnoj odjeći i nameštaju francuskog dvora iz 18. vijeka - najistaknutije od svega bile su stolice s naslonom u vidu medalja koje je Dior pravio za goste koji će sjediti na njegovim revijama.

Smrt

Nažalost, Kristijan Dior proveo je na vrhu modnog svijeta jedva deset godina. Iznenada je preminuo tokom odmora u Montekatiniju, u Italiji, 23. oktobra 1957. godine. Uzrok smrti bio je srčani udar koji je uslijedio pošto mu je u grlu zapela riblja kost, mada su kružile priče kako je infarkt zapravo doživio tokom strastvenog vođenja ljubavi.

Iako se ni do danas sa sigurnošću ne zna šta je zaista prouzrokovalo smrt slavnog kretora, jedno je sigurno - Dior je bio čarobnjak koji je zauvijek promijenio svijet mode. Njegove kreacije sada krase privatne arhive i svjetske muzeje, a modna kuća koja i dalje s ponosom nosi njegovo ime jedna je od najuticajnijih na svijetu.

 

Citati

* Moja slabost je arhitektura. Razmišljam o svojim djelima kao o kratkotrajnoj arhitekturi posvećenoj ljepoti ženskog tijela.

* Kada se žena dobro oblači, ona vjerovatno zna da je muškarci smatraju atraktivnom i bez odjeće.

* Žene su najfascinantnije u dobi između 35 i 40 godina, nakon što dobiju nekoliko bitki i znaju svoj tempo.

* Parfem govori o ženi više od njenog rukopisa.

* Jednostavnost, dobar ukus i njega tri su osnove dobrog stila, a one ne koštaju mnogo.

* Nikada nemojte pomisliti da previše brinete o odabiru cipela. Previše žena misli da cipele nisu važne, ali potvrda elegantne žene uvijek je na njenim nogama.

* Ako imate krive noge, nosite duboki dekolte.

 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije