U Muzeju umjetnosti "Tisen - Bornemica" u Madridu trenutno je otvorena izložba "Balensijaga i španske slike" na kojoj je predstavljeno 90 Balensijaginih modela ispred platna koja su navela čuvenog dizajnera da sjedne za šivaću mašinu.
Jedan od najslavnijih dizajnera koji je ikada došao iz Španije bio je Kristobal Balensijaga. Njegov pečat živi i veoma je jak zahvaljujući uspjehu njegove modne kuće "Balenciaga". Reputaciju majstora visoke mode koji je podigao standard za sva vremena održao je do danas, a Kristijan Dior je rekao da je on "majstor svih nas". Od sredine pa skoro sve do kraja 20. vijeka Kristobal Balensijaga vladao je modnim pistama, kao "kralj visoke mode", rame uz rame sa Ivom Sen Loranom, koji mu sa svojim pret-a-porter modelima nije bio konkurencija. Balensijaga ni tada nije krio koliko mu je njegovo porijeklo bilo bitno i koliko se često špansko nasljeđe krije u rukavima i valovima njegovih luksuznih haljina. Svjetski poznati dizajner inspiraciju je crpio iz slika svojih sunarodnika. Pažljivo je posmatrao remek-djela novih i starih majstora, proučavajući narodnu nošnju, dvorsku odjeću, kostime matadora, flamenko igračica i katoličkih velikodostojnika. A ono što je vidio na platnu, oživljavao je u modi 20. vijeka.
Veze između parova vidljive su golim okom. Iako je 20. vijek vrijeme rođenja savremene mode, djeluje kao da su mnoge Balensijagine večernje haljine već ranije nosile dame... samo nekoliko stotina godina ranije.
A dizajner im se vraćao sa naročitom nostalgijom, pogotovo tokom tridesetih godina prošlog vijeka kada je pobjegao od Španskog građanskog rata i u Parizu otvorio svoju radnju. Izložba u Muzeju umjetnosti "Tisen - Bornemica" biće otvorena sve do 22. septembra, te ko se do tada nađe u Madridu, svakako treba da posjeti ovaj muzej, jedan od najboljih koje grad ima. Karte koštaju 13 evra, a muzej ne radi samo ponedjeljkom.
VELIKA CRNA HALJINA
Njegova zaštitna boja bila je crna, koja je naročito u španskoj kulturi bila dominantna. Na dvoru kralja Filipa II crno je bilo statusni simbol, nakon čega je ta boja ostala kao jedan od arhetipa španskog identiteta, navodi se u saopštenju muzeja. Crna satenska večernja haljina sa visokim okovratnikom iz 1943. godine, sa redom svilenih dugmića od struka do vrata i dvije verikalne bijele pruge koje se spuštaju duž cijele haljine gotovo liči na svešteničku odjeću. Istovremeno ona djeluje kao minimalistička verzija odjeće koju su nosili dvorjani na dvoru Habzburga, kao na primjer grofica od Mirande, koju je na platnu sačuvao španski slikar Huan Pantoja de la Kruz u 16. vijeku. Grofica je nakićenija, ali inspiracija je jasna.
BALENSIJAGA I FRANCISKO GOJA
Balensijaga je promatrao i kroz kičicu Franciska Goje. Kada je oko 1800. godine, u svojoj ranijoj fazi, Goja izradio portret kardinala Luisa Marije de Burbona i Valabrije, vjerovatno nije mogao ni da sluti da će 160 godina kasnije na osnovu tog rada nastati crvena satenska haljina i jaknica sa perlama. Dramatični slojevi kardinalove crveno-bijele odore pretvorili su se u balon suknju. Svjetlucavo srebrno lišće je utkano u jaknu, tako da pomalo podsjeća na bolero matadora.
EMOCIJA FLAMENKA
Najviše pažnje na izložbi privlači portret grofice od Albe koji je Ingnjacio Suloaga naslikao 1921. godine. To je već bio dokaz preplitanja mode, istorije i umjetnosti. Suloaga i Balensijaga su se poznavali, a slikar je oživio flamenko tradiciju u grofičinoj crvenoj haljini, gotovo identičnoj remek-djelu od tafta koju je Balensijaga predstavio 1952. godine. Možda u ovoj haljini nije lako plesati, ali su duh i pokreti flamenka u njoj zabeleženi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.