BANJALUKA - Dok je broj djevojaka oboljelih od anoreksije u nekim bh. područjima znatno manji u odnosu na prethodne godine, jer su postale svjesnije opasnosti koje ova bolest nosi, u banjalučkoj regiji broj žena sa ovim poremećajem u ishrani je u porastu.
Verica Jović, dječji psihijatar u Opštoj bolnici "Sveti apostol Luka" u Doboju, potvrdila je da je na ovom području smanjen broj oboljelih djevojaka u odnosu na period od prije pet godina.
"Očigledno je da se probudila svijest mladih djevojaka kada je u pitanju anoreksija. Smatram da je tome, u velikoj mjeri, doprinijelo promovisanje zdravog načina života", kazala je Jovićeva i dodala da je glavni krivac anoreksije "serviranje idealnih mjera" putem medija.
Nerimana Radmanović, ljekar Savjetovališta za poremećaje u ishrani za odrasle pri Javnoj ustanovi Dom zdravlja Kantona Sarajevo, ističe da je, od kad je otvoreno savjetovalište za ishranu, imala samo dva slučaja anoreksije.
"Uglavnom se javljaju ljudi s povećanom tjelesnom težinom i problemima sa gojaznošću, a u znatno manjoj mjeri ima slučajeva anoreksije", kazala je Radmanovićeva.
Prema njenim riječima, od slučajeva koje je imala, jedan je bio povezan sa ozbiljnim poremećajima ličnosti, a drugi je sa problemima u porodici.
"Posljedice mogu varirati, a osoba oboljela od anoreksije može završiti i fatalno. Jedna osoba je kao posljedicu anoreksije imala poremećen odnos minerala u organizmu, anemiju, osteoporozu i poremećaj funkcije bubrega", istakla je Radmanovićeva i dodala da je ta osoba, uprkos velikim naporima ljekara, prebačena na liječenje u inostranstvo.
Ona je naglasila da u BiH ne postoji specijalizovana ustanova za liječenje ovog poremećaja.
Iz Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja u Banjaluci kazali su da je evidentno blago povećanje broja djevojaka koje boluju od poremećaja u ishrani.
Ranka Kalinić, specijalista dječje psihijatrije u ovoj ustanovi, rekla je da uzroci ovog poremećaja mogu biti mnogobrojni.
Posebno je istakla pritisak medija koji "serviraju" činjenicu da su ljepota i mršavost nešto što se "mora" imati. Mladi nisu dovoljno informisani o značaju zdrave ishrane, a još jedna pojava koja je posljedica te neinformisanosti je sve veći broj gojazne djece.
Ona je kazala da su, skoro po pravilu, sve djevojke koje su ušle u pakao anoreksije, bile gojazne kao djeca.
"Anoreksija je veoma težak poremećaj, a u nemalom broju dovodi do smrti zbog teške neuhranjenosti i slabosti cijelog organizma", kazala je Kalinićeva.
Prema njenim riječima, roditelji moraju pratiti ishranu svoje djece, te ako primijete bilo kakvu redukciju unosa hrane s objašnjenjem da su "na dijeti", obavezno moraju potražiti pomoć ili savjet stručnjaka.
Ona je napomenula da je liječenje ovog poremećaja dugotrajno i zahtijeva multidisciplinarni pristup.
Psiholog Aleksandra Arsenijević-Puhalo ističe da nije utvrđen uzrok anoreksije, ali da su istraživanja ukazala na biološke i psihološke faktore. Prema njenim riječima, biološka osnova poremećaja leži u hipotalamusu, a psihološka u anksioznosti, uznemirenosti ili depresiji koja se vezuje za nezadovoljstvo u vezi s fizičkim izgledom ili sobom generalno. Kako navodi, anoreksija nervoza je poremećaj za koji je karakteristično da osoba pati zbog toga što smatra da je predebela i opsjednuta je potrebom da smanji tjelesnu težinu. Zato, objašnjava Arsenijević-Puhalo, uvodi režim ishrane u cilju mršavljenja i kontrole nad vlastitim tijelom. "Modna industrija i mediji propagiraju vitkost kao model poželjnog izgleda, a jedan od razloga je to što je mogućnost zarade bolja od prodaje preparata i tretmana za mršavljenje, nego od prodaje hrane", kazala je Arsenijević-Puhalo, dodajući da budu zaboravljeni ozbiljni zdravstveni problemi koji prate dijete, te naglašava da se ne posvećuje dovoljno pažnje zdravim, kvalitetnim životnim navikama.
Kako navodi, mediji nisu jedini krivci za pojavu anoreksije, ali su u službi plasiranja ideje koja je šira i koja se vezuje za ljudsku potrebu dostizanja savršenstva koje je određeno idealnim spoljašnjim tjelesnim proporcijama. "Nedovoljno samopouzdanja, emotivna nesigurnost i lično nezdovoljstvo kao i drugi psihološki činioci su, pored uticaja medija i drugih faktora socijalizacije, takođe neophodni da bi se razvila anoreksija", zaključila je Arsenijević-Puhalo.
Proljeće kao rizik
Djeca rođena u proljeće izložena su većem riziku od razvoja psihičkog poremećaja poznatog pod nazivom anoreksija nervoza, nego djeca koja su rođena na jesen, pokazali su rezultati studije objavljene u "British Journal of Psichiatry".
Autori studije navode kako je moguće da su na rizik od razvoja ovog poremećaja mogli uticati temperatura, sunčeva svjetlost, te infekcije nastale kao posljedica ishrane majke. Istraživači su analizirali rezultate ranijih studija u kojima su obuhvaćena 1.293 slučaja anoreksije.
Rezultati istraživanja su pokazali da je najveći broj slučajeva anoreksije zabilježen kod osoba koje su rođene u periodu između maja i juna, a najmanji kod osoba rođenih u septembru i oktobru.
U nekim ranijim studijama ustanovljeno je da se mentalna oboljenja kao što su šizofrenija, bipolarni poremećaj i depresija češće pojavljuju kod osoba rođenih u proljeće, tako da ovo otkriće o anoreksiji nije iznenađujuće.
Iako rezultati ove studije ukazuju na povezanost između anoreksije i godišnjeg doba, potrebno je obaviti dalja istraživanja, kako bi bili istraženi rizični faktori.
Reagovanje
Ako vam bliska osoba boluje od anoreksije, vaš zadatak je da je što prije odvedete kod doktora.
Anoreksija može imati ozbiljne komplikacije. Što duže osoba ostaje u pothranjenom stanju, tim je viši rizik da njeno srce, mozak i bubrezi dobiju ozbiljna oštećenja, koja se ne mogu uvijek oporaviti.
Anoreksija nervoza može preći i u hroničnu bolest i tada ju je teško liječiti. Zbog toga, nemojte čekati, nego reagujte. Uz pravilno liječenje, anoreksična osoba može vratiti zdrave navike hranjenja i poništiti posljedice bolesti.
Liječenje
Osobi koja boluje od anoreksije biće potrebno kompleksno liječenje. Neophodna joj je pomoć doktora, psihologa i dijetologa, koji imaju iskustvo u liječenju ljudi s poremećajem hranjenja.
Medicinsko praćenje
Zbog brojnih komplikacija koje izaziva anoreksija, u većini slučajeva potrebno je redovno praćenje vitalnih funkcija i razine dehidracije organizma bolesne osobe i posmatranje njenog psihičkog stanja. To obično radi porodični doktor, koji koordinira brigu o pacijentu u saradnji s timom ljekara, ili psiholog.
Psihoterapija
Doktor će odlučiti da li je potrebna psihijatrijska hospitalizacija, ili bolesnik može ostati kod kuće i odlaziti na terapiju. Individualna terapija može pomoći bolesnom sa korekcijom ponašanja i promijeniti način njegovog razmišljanja.
Porodična terapija
Ona je bitna kod djeteta koje živi sa roditeljima. Vrlo je učinkovita u rješavanju porodičnih konflikata, koji nastaju zbog ponašanja anoreksične osobe.
Kolektivna terapija
Takođe može donijeti dobre rezultate, ako grupa pruži bolesniku pomoć i podršku. Kod nekih osoba kolektivna terapija može dati obrnuti rezultat. Bolesnik će se takmičiti sa ostalima u mršavosti.
Nutritivna terapija
Dijetolog će predložiti bolesniku odgovarajuću dijetu. Nutricionista po potrebi može sastaviti jelovnik i izračunati koliko kalorija bolesnik treba da uzima da bi dobijao na težini. U ozbiljnim slučajevima, anoreksična osoba će morati primati hranu kroz posebnu cjevčicu, koja ide kroz nos do želuca.
Lijekovi
Ne postoje lijekovi koji liječe anoreksiju. Zbog depresija i tjeskoba, koje obično prate anoreksiju, često budu prepisivani antidepresivi. Vjerovatno će doktor propisati vitamine i minerale, da bi bio nadoknađen njihov manjak u organizmu.
Hospitalizacija
U slučaju ozbiljnih komplikacija, psihičkih problema, jakoj pothranjenosti, dehidraciji, nepravilnog rada srca ili upornog odbijanja hrane, pacijent može biti hospitaliziran.
"Ana"
O anoreksiji i bulimiji se rijetko govori, a predstavlja veliki problem. Anoreksija se češće javlja u svijetu mode i baleta. Puno je internet stranica koje reklamiraju anoreksiju ili bulimiju. Anoreksiju odmila još zovu i "Ana", ona prestavlja gubitak apetita, najčešći razlozi su emotivne prirode. Anoreksične osobe su preplavljene strahom od debljine. Anoreksija ne nastaje zbog gubitka apetita, već je riječ o borbi protiv gladi zbog stalno prisutnog i potpuno nerazmunog straha od debljine koji ne prestaje ni onda kada je mršavost dostigla takve razmjere da je ugrožen život osobe.
Na Internetu se nalaze savjete, uputstva, grupe podrške za anoreksične i bulimične osobe. Na tim stranicama, djevojke i dječaci šalju svoje slike, tamo "stručnjaci" govore kako su debele i koliko treba da smršaju. Dobijaju savjete kako da postignu savjetovanu težinu. Osobe se toliko muče i tijelo se prilagodi na takav način života, da je kasniji oporavak jako dug.
Ispovijest
Ona ima 20 godina, a već pet godina liječi se od anoreksije. Zbunjenog je pogleda, kaže da još ima strah od debljanja. Ona misli da su manekenke anoreksične. Ni sama nije sigurna je li joj želja za manekenstvom ili neuzvraćena ljubav dala tešku bolest protiv koje se i danas bori. Kaže da je željela biti manekenka, ali da je imala predebele obraze i predebele noge. Bila je članica dvije poznate manekenske agencije. Izgladnjivanjem je htjela postići ljepotu.
Danas smatra da treba imati samopouzdanja ''da nikad ne postaneš manekenka, a ako postaneš, možeš postati narcisoidna''.
''Svaki komadić hrane vidjela sam na svojim bokovima, trbuhu, licu. Htjela sam imati mršave obraze i mršave ruke'', kaže ova djevojka.
Nekad se dogodilo da po pet dana nije jela, rušila se i na posljetku je završila na Odjelu psihijatrije.
''Stavili su mi cjevčicu u nos i tako me hranili, imala sam 47 kilograma. Bila sam jako slaba i nisam mogla stajati na nogama'', priznaje ona i dodaje:
''Lampica mi se upalila kad sam upoznala prekrasnog dečka. Želim mu roditi djecu, ali menstruaciju nisam već godinama imala, a i sama sam preslaba. Sada se liječi i nada se većem apetitu. Želi dobiti koji kilogram da dovoljno fizički ojača kako bi mogla začeti.
Činjenice
- javlja se između 12. i 25. godine
- 0,3 - 0,5 odsto kod mladih žena, oko jedan odsto kod adolescenata
- 90-95 odsto su žene
- češće se javlja u zapadnoj kulturi
- najčešće u svijetu mode i baleta
Simptomi
- znatan gubitak na težini
- strah od debljanja, čak i u omršavljelom stanju
- pretjerano držanje dijeta i vježbanje
- iskrivljena slika o tijelu
- abnormalna zaokupljenost hranom, poput zbrajanja kalorija ili opsjednutog proučavanja kuvara
- zatvor
- suva, žućkasta koža
- rast dlaka na licu i tijelu; gubitak dijela kose
- prestanak menstruacije
- potiskivanje spolne želje
- hladne ruke i stopala na uobičajenoj sobnoj temperaturi
- hronična nesanica; neobjašnjiv rast ili pad energije