Kuće i vrt

Pratite nas na Google news

Posljedice su užasne ako pipnete gigantski svinjski korov

Posljedice su užasne ako pipnete gigantski svinjski korov
Posljedice su užasne ako pipnete gigantski svinjski korov
N.N.

Opasna i agresivno šireća biljka zvana gigantski svinjski korov pojavila se i u BiH!

U Sloveniji je zabilježena u Ljubljani i okolici te Mariboru, gdje je vjerovatno "izbjegla" iz botaničkog vrta. U Bosni i Hercegovini zabilježena je u okolici Sarajevo, a utvrđeno je kako se ovdje nalazi vjerovatno već od 2007. godine.

U Hrvatskoj je ova vrsta zabilježena na jednom nalazištu u Međimurju, na obali rijeke Mure.

Ako nekim slučajem koža dođe u dodir sa toksinom koji luči gigantski svinjski korov, treba što prije mjesto dodira zaštititi od sunčevog svjetla (nekoliko dana), isprati hladnom vodom i sapunom te se obavezno javiti doktoru

Nema mjesta panici ako znate kako biljka izgleda i ako je izbjegavate.

Gigantski svinjski korov (Heracleum mantegazzianum, takođe poznat pod imenom gigantski kravlji peršin, en: Giant Hogweed) biljka je iz porodice Apiaceae, porijeklom iz Kavkaza i središnje Azije. Ona može biti i do 2-5 metara (rijetko do 7 m) visoka. Osim veličine, liči običnom svinjskom korovu (Heracleum sphondylium), Heracleum sosnowskyi ili vrtnoj Anđeliki (Angelica archangelica).

Fototoksična je i smatra se štetnim korovom u mnogim državama.

Gigantski svinjski korov ima lijepe bijele cvjetove, ali ako dospije u oko uslijediće sljepilo koje se uglavnom ne može liječiti.

Ako je dotaknete, u početku je koža crvena i počinje svrbež. Tada se stvaraju mjehurići u obliku opekotine u roku od 48 sati. Oni formiraju crne ili ljubičaste ožiljke koji mogu trajati nekoliko godina. Kako bi došlo do oporavka moguć je i boravak u bolnici. U Njemačkoj, gdje je biljka postala prava smetnja, zabilježeno je oko 16.000 žrtava u jednoj godini.

Dovoljno je samo dotaknuti list da bi se na tom mjestu pojavile rane slične opeklinama čije se posljedice trpe mjesecima, a na koži trajno ostaje tamnocrvena fleka. Najgora je spoznaja da je biljku teško istrijebiti i zato ju je najbolje izbjegavati.

Gigantski svinjski korov odlikuje se dodatno debelom tamno crvenkasto-ljubičastom stabljikom i pjegavim stabljikama lista koje su šuplje i proizvode čvrste čekinje. Stabljika varira 3 do 8 cm u obimu, povremeno i do 10 cm. Svaka ljubičasta mrlja na stabljici okružena je dlačicama, a tu su i velike krupne bijele dlake na bazi lista stabljike.

Porijeklo

Mnoge strane biljke su uvezene u Englesku u 19. stoljeću, uglavnom za za potrebe ukrašavanja.

Neke su postale dominantno agresivne i stvaraju ozbiljne probleme u nekim područjima. Sada je široko rasprostranjena po cijelom britanskom ostrvu, naročito duž riječnih obala. Takođe se proširila u sjeveroistočnoj i sjeverozapadnoj Americi i središnjoj i istočnoj Kanadi. Jednako je opasna invazivna vrsta u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji, koja ugrožava lokalne vrste biljaka.

Uvedena je u Francuskoj u 19. stoljeću od strane botaničara, a cijenjena je od strane pčelara.

Zaštita

Da bi se zašzizili od toksina Gigantskog svinjskog korova potrebno je nositi zaštitnu odjeću, uključujući i zaštitu za oči.

Ako je koža izložena, ugroženo područje treba temeljno oprati sapunom i vodom, a izloženu kožu zaštititi od sunca na nekoliko dana.

Gigantski svinjski korov se može suzbiti:

  • iskopavanjem
  • odsijecanjem cvjetova (biljka može ostaviti nekoliko hiljada sjemenki)
  • košenjem
  • preuređenjem zemljišta
  • ispašom
  • špricanjem
  • tečnim azotom

Američki USDA Forest Service navodi da svinje i goveda mogu jesti gigantski svinjski korov bez vidnih smetnji.

(NN/novi.ba)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije