Avanturistički turizam je dobra i pohvalna stvar, no treba razlikovati poželjnije i nepoželjnije načine za turizam. Avaturistički turizam može biti i planinarenje, i sportsko penjanje, kao i spuštanje biciklima niz uređene staze, ili turno skijanje. Naravno da su vožnje motorima štetne za okolinu, i to višestruko, no ne i kao divlja i ilegalna sječa šume, smatraju u Udruženju za zaštitu i unapređenje okoline, prirode i zdravlja "Ekotim".
Enduro ture, odnosno vožnje motociklom na otvorenom terenu, u divljim šumama, na brdskim kamenim putevima i blatnjavim stazama, počele su u BiH još prije deset godina, no pravi zamah je tek na pomolu.
Posebno među Nijemcima i Austrijancima je vrlo popularna ova avanturistička sportska rekreacija.
Rajner Linden već deset godina organizuje profesionalne enduro ture u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj.
Prije su u njegovom programu bile i Italija i Španija, no vožnja motociklom na otvorenom terenu sve je nedostupnija u zemljama Evropske unije.
Odabrao je BiH jer mu pruža lokacije i mogućnosti kakvih nema drugdje.
"Bosna je za mene postala zanimljiva zbog prelijepe prirode, ljudi su prema nama vrlo ljubazni i vrijeme je stabilno", kaže Rajner.
A to mu je najvažnije. Svake godine on četiri mjeseca provede u BiH, svake sedmice dolazi nova grupa, između šest i deset vozača. Najčešće njegovi gosti dolaze iz njemačkog govornog područja.
"Najviše se tura održava tokom juna i jula, septembra i oktobra. Tokom ostalih mjeseci se ne može voziti jer na 2.000 metara nadmorske visine ima previše snijega", rekao je Rajner u razgovoru za Deutsche Welle.
Za vozače je to velika avantura i izazov - uspeti se na 2.000 metara nadmorske visine. Na to nisu navikli u svojim podnebljima, niti imaju tu mogućnost, kaže ovaj 50-ogodišnji vodič.
"Vozači su vrlo skeptični prema BiH", kaže Rajner. "Sjete se rata, mina i drugih opasnosti i vrlo teško to prihvaćaju."
Ipak, kada dožive ovu vožnju enduro motociklom, skeptičnosti nestane u potpunosti.
Među učesnicima su pravnici, inženjeri, poštari i profesori, velike su razlike i u dobi amaterskih vozača - imaju između 20 i 60 godina.
Na enduro motociklu su svi jednaki, vuku i guraju jedni drugima motocikle kada zaglave u blatu, znoje se jednako, što zbog opreme, što zbog straha i adrenalina, a na kraju zajedno i uživaju u pogledu, nakon naporne vožnje.
Svaki dan Rajner provede s vozačima i do osam sati na terenu. S njima su uvijek i lokalni vodiči.
Jedan od lokalnih vodiča je Danijel Vilić. On je svoj hobi pretvorio u posao i siguran je da su enduro ture vrlo važne za turizam u Bosni i Hercegovini, ne samo u Gornjem Vakufu-Uskoplju, nego i u regiji.
Iz Udruženja "Ekotim" upozoravaju da su posljedice za regiju veće od koristi. Kratkoročne posljedice, kao što su stvaranje buke, plašenja divljih životinja i mijenjanje njihove ishrane i staza kretanja, mogli bi se zanemariti, ali ne i dugoročne posljedice, upozoravaju iz "Ekotima".
"Dugoročne posljedice nastaju kad se motoristi voze po tzv. otvorenom terenu, odnosno po divljim područjima i izvan puteva i staza. U tom slučaju dolazi do usijecanja tragova točkova u osjetljivi sloj humusa, koji kasnije dovodi do povećane erozije i klizišta, te trajnog gubitka visokovrijednog sloja zemljišta, a samim time i biodiverziteta" , kažu u "Ekotimu".
Veliki problem na koji Udruženje upozorava je i curenje motornog ulja: "Jedna kap motornog ulja zagadi milion litara vode, tako da je to zaista ozbiljna prijetnja."
Stavke koje bi motoristi trebali poštovati prilikom organizovanja enduro tura su ispravnost motocikla, vožnja po postojećim putevima, izbjegavanje kretanja po livadama, te obavezno vraćanje vlastitog otpada nazad u grad.
Danijel je svjestan tih problema, kao i ostali vodiči, te se ispravnost motora i skupljanje otpada za njih podrazumijevaju.
Organizatori enduro tura ističu prednosti ovog sporta.
"Cijeloj opštini to donosi materijalnu korist, jer tu su umiješani i restorani i kafići i trgovine i ljudi koji rade, koji voze uz strance, ljudi koji idu na aerodrome, koji ih odvoze i dovoze", kaže Danijel.
Osim toga, važan je još jedan aspekt: "Od rata na ovamo nije snimljeno ništa pozitivno o Uskoplju, o Gornjem Vakufu, o ovom kraju, dok je o enduro sportu snimljena reportaža za televiziju."
Sada svake godine oko 500 motociklista dođe u ovaj kraj. Sa sobom ponesu slike i dobre utiske.
"Upoznaju našu zemlju, naš kraj, koji samo znaju s televizije i po lošim stvarima iz rata i onda se oduševe prirodom i ljudima", zaključuje Danijel.
