Iako je mnogo onih koji u to ne bi povjerovali, turizam sve više postaje oslonac ekonomskog razvoja Albanije.
Svi koji često imaju običaj za čovjeka "siromašnije" građe kazati "razvijen kao albanski turizam", po svemu sudeći, uskoro će ostati bez omiljene izreke, jer turističi potencijali te zemlje obećavaju, a vrtoglavi rast priliva turista iz svih dijelova Evrope ohrabruje.
Država koja graniči sa Srbijom na sjeveroistoku, Crnom Gorom na sjeveru, Makedonijom na istoku i Grčkom na jugu, a izlazi na Jadransko more na zapadu i na Jonsko more na jugozapadu, iz godine u godinu sve više postaje top turistička destinacija jugoistočne Evrope, ali i šire.
Albanija se sastoji mahom od brdovitog i planinskog terena i ima blagu klimu, što turisti, naravno, pozdravljaju. Godišnji nivo padavina je najviši u Evropi, ali su ljeta uglavnom suva.
Temperature u julu i avgustu u toj zemlji su prilično visoke, te u prosjeku, u Tirani, prijestonici te države, iznose oko 29 stepeni Celzijusovih, dok su južniji gradovi još topliji.
Dakle, oni koji se vole kupati u toplom moru, a da im, pri tom, ne smetaju tropske vrućine na obali, neće pogriješiti ako u goste odu kod Albanaca.
Turistički magnet: Kako je moguće da država s čijem su se turizmu mnogi podsmijavali odjednom "procvjeta"? Ova zemlja je postala regionalni turistički magnet nakon što se oslobodila dugotrajne izolacije, odnosno, vremena komunizma.
Stoga ta država danas, zaista, ima čime da se pohvali, te da zadovolji i najprobirljivije ukuse.
Uz pune plaže Drača i Valone, ali i brojnih drugih gradova, Albanija nudi i mnoge netaknute predjele na sjevernoj i južnoj obali oba mora na koja izlazi. To znači da svako može da pronađe plažu za sebe, bilo da voli da se "nadmeće" za mjesto gdje će spustiti peškir ili, pak, želi da bude sam, na nekom polupustom dijelu obale.
Raznovrsnost u turističkoj ponudi ove zemlje rezultirala je time da su milioni turista posjetili Albaniju prošle godine. Tako će, zasigurno, biti i ove sezone. Iako to malo ko može da shvati, turizam i putovanja najjači su sektor u albanskoj ekonomiji.
Raste broj gostiju: Broj posjetilaca Albanije je posljednjih godina stalno rastao, tako da, bukvalno, Albanci prkose recesiji koja je zadala glavobolje brojnim privrednim granama, odnosno ekonomijama širom svijeta. Vjerovali ili ne, udesetostručen je broj posjetilaca u posljednjih desetak godina, pa Albanci tom sektoru daju najveći značaj kada je ulaganje u pitanju.
Statistika pokazuje da je Albanija imala 3,5 miliona turista 2010, što je predstavljalo nevjerovatan rast od 32 odsto u odnosu na ranije godine.
No, ova zemlja, koja pretenduje da postane prepoznatljiva u tom dijelu Evrope, ima i svoju drugu stranu medalje.
Nedostatak infrastrukture, uključujući nedovoljne putne veze do popularnih atrakcija jedan je od glavnih problema koji sprečavaju nadležne u realizaciji iskorištavanja turističkih potencijala.
Milijarde se, zbog toga, ulažu u sređivanje albanske obale i arheoloških nalazišta, ali i izgradnju putnih komunikacija. Nećete pronaći nijedno urbanije mjesto, a da se do njega nije "zategao" ili se ne gradi moderan put.
Vaskrsnuće turizma pomoglo je Albaniji i da izdrži svjetsku ekonomsku krizu, iako se mišljenja ekonomista o tome da li su prihodi značajno povećani razlikuju.
No, one skeptične pobija situacija na terenu. Samo oni stručnjaci koji nisu posjetili Albaniju mogu tvrditi da se ona ne razvija, turistički, infrastrukturno, ekonomski...
Ko su posjetioci: Kao što je očekivano, posjetioci s Kosova čine veliki dio turista. Takođe ima sve više posjetilaca iz Makedonije, Crne Gore, Grčke... Broj turista iz BiH nije na samom vrhu liste, ali, kako su nam rekli u Albaniji, iz godine u godinu raste. Građane naše zemlje, kažu, posebno će oduševiti mentalitet ljudi i kultura Albanije, jer se mnogo ne razlikuje od situacije u BiH.
Što se tiče posjetilaca iz udaljenijih zemalja, većinu zapadnih turista zanima studijski turizam, kulturni turizam i arheologija.
Kulturna baština je, zaista, takva da imate mjesecima šta da obilazite. Mnogi te znamenitosti dolaze da vide iz Velike Britanije, Italije, Finske, Danske. Albanija je za njih i više nego jeftina. Ako uzmete u obzir da je kafa u Italiji dva do četiri puta skuplja nego u albanskom restoranu ili kafe-baru, onda vam je sve jasno. Slično je i s ostalim pićima, hranom, smještajem, te većinom usluga.
Nevjerovatno je, ali i istinito, da, dok sve više posjetilaca dolazi u Albaniju, Albanci svoje godišnje odmore, uglavnom, provode u inostranstvu.
Jedan od razloga za to je, naravno, želja da se vide ostale kulture u Evropi. Međutim, mi govorimo o još dosta siromašnoj zemlji, tako da na takva putovanja idu samo oni najbogatiji.
Izazovi pred Albancima: Povećanje smještajnog kapaciteta i povećanje kvaliteta usluga i dalje su glavni izazovi albanskog turizma. Oni, međutim, na tome intenzivno rade, brže nego što to bilo ko može da zamisli ako ne posjeti ovu zemlju.
Proputujete li bilo kojim gradom koji leži na moru, bićete iznenađeni brojem građevina koje "niču" kao pečurke poslije kiše. Čitava Albanija trenutno je ogromno gradilište. Vjerovali ili ne, od 2006. godine nastalo je više od 8.000 kilometara novih, modernih autoputeva. No, ima to i nuspojave. Ako volite da vas sa svih strana okružuje sklad i čistoća, to u ovoj zemlji ne možete očekivati.
Ne treba da budete iznenađeni ako pored puta, u dužini od 10 kilometara, naiđete na isto toliko divljih deponija, a većina njih sadrži isključivo neiskorišteni građevinski materijal. Imate osjećaj da svaki građevinac pravi deponiju za sebe. Na rješavanju tog problema moraće da ulože dosta novca.
Jedna od najjačih tačaka albanske turističke industrije je lokalna kuhinja, primamljiva mješavina grčkog i turskog uticaja. Na stolu je obavezna riba, s tradicionalnim pićima te zemlje. Sve to, naravno, po prihvatljivim cijenama. Kada je hrana u pitanju, i restorani i hoteli imaju raznovrsne ponude.
Međutim, nije lako ocijeniti hotele u ovoj zemlji. Čini se da "pet zvjezdica" ne vrijedi svugdje isto. Eksterijer većine hotela je primamljiv, ali za unutrašnjost - morate imati sreće. Primjera radi, nemojte biti iznenađeni ako u hotelu s maksimalnim brojem zvjezdica uključite TV i tamo pronađete samo lokalne kanale, a ne i satelit ili kablovsku.
Albanci su ljubazan narod, ali ne bi se rekli da su spretni kao domaćini. Primjera radi, ako govorimo o ugostiteljstvu, nije rijetkost da se dogodi da na kafu čekate pola sata. Trude se, ali moraju da uče.
Sve u svemu, kada saberemo, oduzmemo i podvučemo, Albanija, kada je turizam u pitanju, nema razloga za pesimizam. Ali, ima tu još posla. Nije dovoljno dovesti gosta. Treba raditi na tome da on zemlju u kojoj je bio preporuči svojim sunarodnicima. Albanci to znaju, pa zato užurbano ispravljaju svoje greške, te zbog toga bilježe sve bolje rezultate u oblasti turizma.
O zemlji
Glavni grad Tirana
Površina 28.748 km²
Stanovništvo 3.582.205
Valuta lek
Jezik albanski
Najveći gradovi
Tirana
Drač
Elbasan
Skadar
Valona
Đirokastra
Prednosti i nedostaci
Plus
- Prihvatljive cijene
- More za sve ukuse
- Bogato kulturno nasljeđe
- Tradicionalna hrana
Minus
- Neiskusni ugostitelji
- "Precijenjeni" hoteli
- Divlje deponije