Putovanje

Ankara i Istanbul plijene znamenitostima i gostoljubivošću

Ankara i Istanbul plijene znamenitostima i gostoljubivošću
Foto: N.N. | Ankara i Istanbul plijene znamenitostima i gostoljubivošću
Mirsada Lingo Demirović

Korona je svoj danak uzela u cijelom svijetu, a nije zaobišla нi najveći i najmnogoljudniji grad u Evropi - Istanbul.

Iako je Turska ukinula policijski sat, jake mjere su vidljive na svakom korkau. Građani u tržne centre idu s posebnim kodovima, a turisti s HES kodom. Na ulicama se nose maske, a na svakom ćošku je sredstvo za dezinfekciju. Ugostitelji poštuju mjere, a turisti ih se pridržavaju. Na Taksim trgu, koji uvijek vrvi od turista, više nije tolika gužva, a ulicom Istikal možete da šetate, a da se ne dodirujete sa drugim ljudima. Policajci su u većem broju na ulicama i čini se da je Turcima sigurnost građana, ali i turista na prvom mjestu. U turističkim kompleksima su mjere bezbjednosti podignute na visoki nivo, a u danima kada je tu grupa novinara iz BiH, Srbije, Bugarske, Crne Gore i Indonezije, Turska se spremala za obilježavanje pete godišnjice od pokušaja puča u ovoj zemlji.

Na svakom koraku se mogu vidjeti plakati kojima se obilježava 15. jul, a u Istanbulu je napravljen i poseban memorijani centar - muzej posvećen ovome događaju. Pored memorijala koji gleda na Bosforski most, koji sada nosi ime Most mučenika, 15. jula ispisana su imena svih 250 poginulih i 2.193 ranjenih građana tokom ovog nemilog događaja. U samom muzeju postavljene su fotografije koje prezentuju čitav događaj, obuća ranjenih i poginulih, predmeti koje su nosili, naoružanje, ali i fotografije svih svjetskih lidera koji su na neki način obilježili 20. vijek. Posjetioci u ovom memorijalnom centru mogu pogledati i video koji prikazuje sve ono što se dogodilo tog 15. jula 2016. godine. Građani ne žele puno pričati o tom danu, samo kažu da je to najteži, ali i najsjajniji trenutak u njihovoj istoriji, jer su se uspjeli oduprijeti terorizmu.

Ono što smo odmah po dolasku primijetili je čist grad, ulice se peru non-stop, nigdje nema papirića izvan kante za smeće.

Takođe, cijene su nas iznenadile jer su značajno povoljnije od onih u BiH. Lira je pala, pa sada jedna marka vrijedi pet turskih lira.

ZNAMENITOSTI

Džamija Aja Sofija je jedno od najznačajnijih istorijskih mjesta u gradu na Bosforu. Do unazad godinu dana bila je muzej, a sada je otvorena za vjernike i to u vrijeme džuma-namaza. Veliki broj vjernika klanjao je na trgu ispred nje. Ova džamija, čije ime se prevodi kao Sveta mudrost, nekadašnja je pravoslavna crkva, građena je po naredbi bizantskog cara Justinijana I Velikog od 408. do 413. godine i bila je najveća crkva u svijetu. Godine 1453, nakon pada Carigrada, pretvorena je u džamiju. Dugi period Aja Sofija je bila muzej, a njeno ponovno pretvaranje u džamiju izazvalo je oprečne reakcije u svijetu.

Tu je skoro 400 godina i Topkapi palača, koja je bila glavna rezidencija sultana. Palača je odraz osmanskog stila. Obiluje prelijepim vrtovima i zadnjima unutar zidina. Zbog pandemije samo se može ući u dvorište, dok su carska kuhinja, zvanične odaje sultana za audijenciju, mali muzej i ostali prostori zatvoreni.

Nezaobilazna desitinacija je i Kapali čaršija ili Veliki bazar, jedna od naljepših pijaca na svijetu. U nju se ne može ući bez bezbjedonosnih provjera. Na samom ulazu je kontrola i skeniranje tašni i svega što imate sa sobom. Turci su zaista ozbiljno shvatili ono što im se desilo prije pet godina, ali i pandemiju korona virusa.

BOSFOR

Ko dođe u Istanbul, a ne provoza se Bosforom, kažu da i nije bio u toj metropoli. Vožnja Bosforom i razgledanje obale bili su iznenađujući jer smo imali nenadani susret s policijskom patrolom. Naime, čim je naša brodica isplovila, nakon nekoliko minuta začule su se sirene s policijskog patrolnog čamca koji je krenuo za nama. Naredili su nam da stanemo. Ukrcali su se na naš brod i izvršili provjeru. Imali smo svu potrebnu dokumentaciju i kada su utvrdili da je sve u redu s osmjehom su nas pozdravili i napustili plovilo. Bili smo začuđeni, ali i ohrabreni činjenicom da je bezbjednost na tako visokom nivou.

Nakon tri dana šetnje po Istanbulu zaputili smo se u Ankaru, administrativni centar Republike Turske - glavni grad koji broji oko pet miliona stanovnika. Tamo je manja užurbanost nego u gradu na Bosforu, ali Ankara ima svoje turističke potencijale.

Novoizgrađeni dio predsjedničkog kompleksa, u okviru kojeg je i Nacionalna biblioteka Republike Turske, jedna od najvećih biblioteka u svijetu, otvoren je lani. U vitrinama biblioteke smješteno je četiri miliona štampanih knjiga, dok u elektronskoj formi raspolaže s više od 120 miliona objava i 550.000 e-knjiga. U inventaru su i brojni rijetki i dragocjeni primjerci.

Ankara nas je oduševila nevjerovatnom organizovanošću kada je u pitanju urbanizam i saobraćaj. Ljudi nisu užurbani kao u drugim svjetskim metropolama, a na jednom od trgova zatekli smo i proteste. Pitali smo vodiča šta rade i zbog čega protestuju, a on je rekao da ne zna, ali da ljudi svaki dan zbog nečeg protestuju.

ANKARA

Ono što posebno oduševljeva je staro jezgro Ankare, grada koji pripada provinciji Anadolija i smješten je u azijskom dijelu Turske. Stari dio grada smješten je u brdima i gleda na stari dvorac. Tu se najbolje osjeti taj anadolski duh, svuda su štandovi na kojima se prodaje tradicionalni nakit, ali i posuđe od bakra. Posebno nas je iznenadila činjenica da je sve nevjerovanto jeftino, pa tako džezvu od bakra, koju u Sarajevo ne možete pronaći ispod 20 KM, u starom dijelu Ankare možete kupiti za samo četiri. I nakit od poludragog kamenja je poprilično jeftin, pa ogrlicu možete kupiti za 30 turskih lira, što je šest KM. Dok šetate starom jezgrom i obilazite zidine sa svih strana se čiju pjesma i glasna muzika. U podnožju kule i starih zidina je Anadolijski muzej civilizacija, a to je tek poseban doživljaj za svakog posjetioca. Najstarije naselje u području današnje Ankare datira još iz perioda Hatske civilizacije, koja je postojala tokom bronzanog doba, a koju su postepeno apsorbirali Hetiti u periodu između 2000. i 1700. godine p.n.e. Grad se značajnije razvio tokom perioda kada se nalazio pod vlašću Frigijaca (oko 1000. godine p.n.e.). U muzeju možete vidjeti eksponate od paleolitiskog, neolitskog, ranog bronzanog, perioda asirskih kolonija, hetitskog, frižanskog, urartinskog, grčkog, helenskog, rimskog, vizantijskog, seldžučkog do osmanlijskog perioda. Posebno zanimanje posjetilaca izazvao je vjenčani list ispisan na kamenu, a ispod njega i ispisan dokument o razvodu, takođe u kamenu. Ovaj muzej 1997. godine izabran je za evropski muzej godine.

ATATURK

Ono što je zanimljivo za Ankaru je da na svakom koraku možete vidjeti koliko se poštovanja ukazuje utemeljitelju Republike Turske Mustafi Kermalu Ataturku. Tako su u zgradi prvog parlamenta u Turskoj u jednom dijelu izloženi i garderoba i predmeti koje je koristio Ataturk. Posebno fascinantan je mauzolej izgrađen 1953. godine. U njemu se nalazi Ataturkov grob. Sam kompleks oduševljava posjetioce, jer je sav u mramoru i stubovima, a čuva ga vojska Republike Turske. Straža se smjenjuju svako tri sata.

Prema grobu Kemala Ataturka koračate kamenim pločama između kojih je trava različite veličine i pitate se zašto je to tako. Dobili smo zanimljiv odgovor - da bi posjetioci iskazali poštovanje gledajući u pod dok prilaze mauzoleju. I svaki put kada pogled podignete s kamenih ploča noga sama kreće ustranu, tako da više i nismo pokušavali dići glavu dok nismo došli do kamene ploče koja označava grob. Zanimljivo je da su putem do mauzoleja postavljene i kamene statue lavova koji mirno sjede i pažljivo motre na posjetioce.

Ovim obilaskom završila se i naša posjeta Turskoj, koja se užurbano spremala da obilježi 15. jul, ali i Kurban-bajram, koji se obilježava pet dana nakon obilježavanja godišnjice od pokušaja puča u Turskoj.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije