Putovanje

Centar za posjetioce Pecka: Prirodna bogatstva nadomak Banjaluke mame posjetioce

Centar za posjetioce Pecka: Prirodna bogatstva nadomak Banjaluke mame posjetioce
Foto: N.N. | Centar za posjetioce Pecka: Prirodna bogatstva nadomak Banjaluke mame posjetioce

MRKONJIĆ GRAD - Smješten u malom mjestu na putu od Mrkonjić Grada prema Glamoču, Centar za posjetioce Pecka ugnijezdio se u srcu prirode, a dio njega su ljubazni domaćini zajedno s psima, mačkama i lanetom.

Do sela u kojem se ovaj centar nalazi, oivičenog gustom šumom i zelenim livadama, koje je naizgled skriveno, dolazi se vijugavim uskim putem, a u samom srcu sela svoje mjesto je našla Pecka u okrilju stare, napuštene škole.

Nju je oživio njen osnivač Boro Marić, iako to prvenstveno nije bio njegov plan. Naime, on je kroz projekat Nevladine organizacije "Greenways", u saradnji s opštinom Mrkonjić Grad, ovaj centar planirao sagraditi na planini Lisini, a gdje je trebalo da bude prvi park prirode u Republici Srpskoj, no sudbina je ipak umiješala svoje prste i pokvarila njegove planove.

Iako je, prema njegovim riječima, tada izgledalo kao da je sve izgubljeno i nije vidio izlaz iz ove situacije, odjedanput se ukazala stara škola, koja je, ispostavilo se, postala savršena lokacija.

Samo naizgled zaboravljena, oronula i odavno napuštena, za njih je ona ipak bila svjetlo na kraju tunela. Lako su došli i do dozvole da u tom napuštenom seoskom objektu, gdje su još od početka tridesetih godina prošlog vijeka, kada je i izgrađena, djeca trčkarala i pisala svoja prva slova, osnuju mjesto gdje će ljudi rado svraćati.

Nakon nekoliko godina, svojim trudom i radom, a uz podršku, između ostalih, i Centra za životnu sredinu iz Banjaluke, od ovog mjesta napravili su malu seosku oazu, u koju rado dolaze ljudi koji žele pobjeći od gradske vreve i gužve.

Ovdje posjetioci mogu pojesti samo domaću hranu, jer domaćini u selu kupuju sir, kajmak, mlijeko, rakiju, med, jaja itd., a pod njegovim krovom nalazi se i smještaj za oko dvadesetak osoba. Osim toga, tu su i drvene kućice, koje, iako su tu tek odnedavno, izgledaju kao da su oduvijek dio ovog sela.

S Centrom za životnu sredinu oni su još 2019. godine pokrenuli kampanju "Solarna Pecka", te su tada na krov Centra postavili solarne panele, kako bi doveli  solarnu energiju u ruralno područje i time sebi obezbijedili struju. Nakon tri godine čekanja, ovih dana očekuju da njihova mala solarna elektrana konačno proradi.

Nekada je ovo selo u kojem se Centar nalazi imalo nekoliko hiljada stanovnika, a sada broji njih oko stotinu, i to većinom starosjedioce, koji nisu željeli napustiti svoja ognjišta. Oni se svima koji prođu selom obraduju i požele dobrodošlicu, te iznose po čašicu rakije. No, iako je mali broj mještana ostao, Peckom skoro svaki dan odzvanja smijeh najmlađih, koji zajedno s roditeljima ili vaspitačima dođu da provedu nekoliko sati u igri i druženju s životinjama. Jedan od stanovnika Pecke je i lane, koje je utočište pronašlo pod njihovim krovom. Za samo dvije-tri sedmice, koliko je ovdje, već je postalo glavna atrakcija, pa tako mnogi dođu samo da ga vide i pomaze. Prvo što pitaju kada dođu, kako kažu domaćini, jeste: "Gdje je lane?" Njega su na cesti pronašli lokalni stanovnici, koji su ga, a s obzirom na to da su i prije nekoliko godina u Centru imali lane, donijeli na njihova vrata, kako bi mu pružili dom i krov nad glavom. Ubrzo je postalo ljubimac i udružilo se s psima i mačkama koji "čuvaju" ulaz i dočekuju goste.

IZVORI RIJEKE SANE

Ovo selo, na prvi pogled, ne izgleda drugačije od ostalih koja su rasprostranjena širom naše zemlje, no, u njegovim skrivenim dijelovima kriju se prirodna bogatstva. Naime, na samo nekoliko kilometara od Pecke, kroz gustu šumu protiče rječica Korana, a nedaleko od njenog kanjona nalaze se tri izvora, koja čine rijeku Sanu. Oni se iz kamenih pećina, hladni i brzi, spuštaju preko kamenja i zelene mahovine, do mjesta gdje se napokon sastaju i čine jednu od naših najljepših rijeka, Sanu.

Na njenim obalama Marić je uz podršku nevladinih organizacija napravio i mali park za posjetioce, premostio dvije obale, a u hladu visokih stabala postavili su klupe, kućice te mrežice za sjedenje, a koje su napravljenje tako da se sjedine s prirodom, kao da su odavno dio nje.

Nedaleko odatle nalazi se i jedini preostali mlin na njenim izvorima. Do njega se dolazi preko malih, oblih stabala koja su postavljena preko kamenja koje štrči iz brzaka. Star više od šest decenija, izgleda kao nijemi čuvar nekih ljepših vremena, kada su mlinari u njegovoj utrobi mljeli brašno. On je, sudeći prema naljepnici koja je postavljena na njemu, obnovljen 1983. godine, te je otada ostavljen na milost i nemilost prirodi i budućim naraštajima.

Zbog prirodnih i ambijentalnih vrijednosti, od prošle godine izvori rijeke Sane su pod strogim režimom zaštite i proglašeni su Spomenikom prirode "Vrela Sane". Dugogodišnja borba se time isplatila, jer se na velikoj površini kriju najveća blaga kojima naša zemlje obiluje, bogate i guste šume, mnogobrojne vrste gljiva, izvori i još mnogo toga.

PENJALIŠTE PECKA

Naime, u selu Pecka nalazi se jedno od najvećih penjalište u BiH, koje obiluje brojnim visokim stijenama opremljenim s preko 100 smjerova. Pristup stijenama je idealan, nalaze se na oko dva kilometra od Centra i do njih se dolazi uskom šumskom stazom okruženom bujnom vegetacijom.

Konfiguracija stijena, sačinjena od mnoštva rupica i različitih hvatova koji pružaju raznoliko i interesantno penjanje, pravi je mamac za ljubitelje avanturizma. U većini slučajeva strani turisti su najčešći gosti koji dolaze da svoje penjačke sposobnosti isprobaju na ovim stijenama.

O stijenama se brine i razvija rute Penjački klub "Extreme", a od 2010. godine na ovom penjalištu organizuju festival. "Pecka outdoor festival" ove godine se održava 9. i 10. jula, kada se očekuje posjeta brojnih kreativaca, sportista, avanturista i porodica, a koje čekaju razne aktivnosti.

POSMATRANJE PTICA

Nesvakidašnja aktivnost u Pecki je i to što posjetioci mogu da posmatraju ptice i nauče nešto više o njima. Ovo je nešto novo na našim prostorima, ali posmatranje ptica dobija sve veći značaj u svijeti i to je rastuća grana turizma.

Uz pomoć dvogleda dvojac iz Ornitološkog društva "Naše ptice", Goran i Biljana Topić, posjetiocima objašnjavaju kako mogu prepoznati koje su vrste ptica na našim prostorima, njihove osobine, koja su njihova staništa i slično, ali i o tome koliko je potrebno zaštititi njihova staništa, Livanjsko polje, jer se u njemu, kako su istakli, nalazi dvije trećine svih evropskih ptica.

Važnost i uloga medija u zaštiti životne sredine

Kako bi se prenio glas o svim bogatstvima koje posjeduje ovaj dio brdovitog Balkana, te potreba da se zaštite rijeke, šume, endemske vrste životinja itd., Centar za životnu sredinu i Helsinški parlament građana Banjaluka organizovali su četvorodnevnu radionicu "Važnost i uloga medija u zaštiti životne sredine", na kojoj su novinarima kroz radionice, ali i izlet na Sanu, te uspon na penjalište, ali i druge aktivnosti, pokazali zašto se vrijedi boriti kako bi se zaštitile prirodne ljepote koje ova zemlja ima.

 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije