Na pomen mornarice obično zamišljamo ratne brodove i velike luke, ali u Boliviji je prizor drugačiji: mornari služe među Andima, a njihova plovila sijeku vode Titikake, jezera koje dijele Bolivija i Peru.
Na približno 3.812 metara nadmorske visine, daleko od talasa Pacifika, mornarica jedne kontinentalne države revnosno obavlja svoje svakodnevne zadatke.
Na prvi pogled zvuči kao šala, ali bolivijska mornarica ima vrlo konkretne razloge za svoje postojanje. Zemlja raspolaže velikim rijekama i jezerom na kojima treba nadzirati saobraćaj, sprečavati nezakonite aktivnosti i pomagati stanovništvu. Uz te praktične zadatke, mornarica ima i simboličnu ulogu: održava živom ideju da bi Bolivija jednog dana ponovo mogla imati vlastiti izlaz na okean.
Kako je Bolivija ostala bez mora?
Bolivija nije oduvijek bila odsječena od Pacifika. Nakon sticanja nezavisnosti 1825. godine, njena teritorija prostirala se do okeana, obuhvatajući dio pustinje Atakama. Prekretnica je stigla 1879. godine, kada je izbio Pacifički rat, u kojem se Čile sukobio s Bolivijom i Peruom.
Rat je završen čileanskom pobjedom, a Bolivija je izgubila cijelu svoju obalnu teritoriju. Primirje je potpisano 1884. godine, dok je Ugovorom o miru i prijateljstvu iz 1904. godine nekadašnja bolivijska obala formalno priznata kao čileanska teritorija. Zemlja je tako ostala bez vlastitih morskih luka i direktnog teritorijalnog izlaza na Pacifik, piše Punkufer.
Međutim, ugovor iz 1904. godine garantovao je Boliviji pravo slobodnog trgovačkog tranzita kroz čileansku teritoriju i pacifičke luke. Ključna razlika je u tome što korištenje susjednih luka ne daje državi vlastitu obalu niti suverenitet nad putem do nje.
Šta radi mornarica u zemlji bez obale?
Temelji današnje bolivijske mornarice postavljeni su u januaru 1963. godine, osnivanjem riječne i jezerske vojne sile. Počela je sa četiri američka broda i približno 1.800 vojnika, većinom preuzetih iz kopnene vojske. Tri godine kasnije dobila je naziv Bolivijska pomorska sila.
Njeno područje djelovanja čine unutrašnje vode. Osim Titikake, Bolivija ima velike rijeke koje pripadaju amazonskom slivu, a mornari na njima nadziru plovidbu i bore se protiv krijumčarenja, uključujući trgovinu drogom.
Njihov posao uključuje i dostavljanje potrepština udaljenim naseljima te spasavanje ljudi i životinja tokom poplava. Na primjer, humanitarna organizacija Americares opisala je kako su brodovi koje je donirala bolivijska mornarica služili kao pokretne ambulante na rijeci Mamore, dopremajući lijekove i zdravstvenu pomoć udaljenim zajednicama.
Dan mora u zemlji koja nema more
Svake godine 23. marta obilježava se Día del Mar, odnosno Dan mora. Datum podsjeća na bitku kod Topatera 1879. godine i pogibiju Eduarda Abaroe, jednog od bolivijskih nacionalnih heroja.
Pitanje izlaza na more tokom decenija bilo je predmet brojnih diplomatskih razgovora. Bolivija je spor iznijela i pred Međunarodni sud pravde u Hagu, tražeći da sud utvrdi kako Čile ima pravnu obavezu da pregovara o njenom suverenom pristupu Pacifiku.
Sud je presudio da Čile nije preuzeo takvu pravnu obavezu. Ipak, naglasio je da odluka ne sprečava dvije zemlje da nastave dijalog. Presuda se, dakle, odnosila na obavezu pregovaranja, dok je eventualni budući dogovor ostao pitanje diplomatije.