Govorimo li o svoti koju je potrebno izdvojiti za ljetovanje, cijene smještaja prvo su što nam pada na pamet.
Ipak to nisu jedini troškovi s obzirom da ćemo često mnogo veće svote novca morati izdvojiti za "dodatni sadržaj" poput plaćanja ležaljki, sladoleda ili pića na plaži.
Turistima pada mrak na oči kada se na godišnjem odmoru svakodnevni, mali, dodatni troškovi pretvore u velike i počnu previše opterećivati budžet za ljetovanje.
Kako biste izbjegli frustracije zbog prevelike potrošnje novca za vrijeme godišnjeg odmora, portal Crozilla.com donosi usporedbe cijena u ljetovalištima određenih zemalja, a istraživanje je sproveo ADAC, najveći njemački i evropski auto-klub.
U istraživanju su u pojedinim ljetovalištima u Evropi uspoređene cijene određenih proizvoda koji su tipični za godišnji odmor: kapućino, set za ronjenje, najam ležaljke, krema za sunce, pivo, japanke, mineralna voda, kugla sladoleda i večera (tjestenina). Tokom istraživanja naišlo se na ogromne razlike u cijenama.
Ti troškovi u nekim mjestima na Hrvatskoj obali iznose čak 20,6 odsto više nego na obalama Turske, 15,6 odsto više nego u Španiji, te 12,6 odsto više nego u Grčkoj.
Sa druge strane, Danska, Holandija, Francuska, Italija i Njemačka evropske su zemlje u kojima je ljetovanje mnogo skuplje nego u Hrvatskoj.
Prema istraživanju koje prenosi portal Crozilla.com, posebno je povoljan godišnji odmor u Bugarskoj gdje, prema ADAC-u, korpica sa 34 proizvoda i usluga za porodicu sa dvoje djece iznosi 131 evro.
Za iste proizvode u Danskoj ćete potrošiti 206 evra, što je ujedno i evropski rekord.
Tamošnje najskuplje mjesto je otok Fano, gdje korpica, sa istim proizvodima, iznosi 217 evra.
U najjeftinijem ljetovalištu u Turskoj, mjestu Dača, za korpicu plaćate samo 121 evro.
Raspon cijena kod pojedinih proizvoda je ogroman. Tako, na primjer, pivo na Zlatnoj plaži u Bugarskoj košta 77 centi, a u Danskoj osam puta više, čak 6,17 evra.
Uspoređujući cijene navedenih proizvoda neka od hrvatskih ljetovališta imaju najskuplje, dok neka najjeftinije proizvode.
Tako je set za ronjenje od svih ljetovališta u Evropi najskuplji baš u Hrvatskoj, u mjestu Lopar, i on iznosi čak 22,12 evra.
Glava će vas zaboljeti i od najma ležaljke i suncobrana u nekim hrvatskim ljetovalištima, ali ima i onih gdje ćete proći jeftinije. Tako je najam ležaljke na plaži među najskupljima u Dubrovniku, dok je najpovoljniji u Umagu, gdje cijena, prema ADAC-ovom istraživanju, iznosi tek 2,07 evra.
Cijene u hrvatskom ljetovalištu Omišu u prosjeku su oko 19 odsto niže od prosječnih cijena određenih proizvoda u ljetovalištima koja su obuhvaćena ovim istraživanjem.
Međutim, cijene parkinga u Omišu ipak su prevelike, a više su od prosjeka za oko 75 odsto.
Naime, cijena omiškog parkinga prema ovom istraživanju iznosi 4,15 evra, dok je u ostalim ljetovalištima prosječna cijena 2,37 evra.
Prema ADAC-ovom istraživanju čije je podatke obradio portal Crozilla.com, cijene određenih proizvoda uvrštenih u ovu potrošačku korpu u Baškoj na ostrvu Krku u prosjeku su 16 odsto više nego u ostalim evropskim ljetovalištima.
Najpovoljnijim se smatra kapućino, koji je čak 38 odsto jeftiniji, a najveća razlika u cijeni u usporedbi Baške i ostalih evropskih ljetovališta je u cijeni parkinga, koja je oko 110 odsto viša nego u drugim mjestima.
Za razliku od cijena ležaljki za plažu u Umagu, koje su 47,6 odsto povoljnije, madraci na napuhavanje su čak više nego dvostruko skuplji nego na drugim mjestima.
U mjestu Lopar, prema istraživanju, cijene kapućina i vina ocijenjene su izrazito povoljnima, dok su izrazito skupima ocijenjene cijene seta za ronjenje.
Bol na Braču je ocijenjen kao skupo mjesto.
Većina stvari koja je uvrštena u potrošačku korpu na Bolu je mnogo skuplja od prosjeka ostalih ljetovališta, a povoljnima se smatraju jedino cijene kapućina i tableta protiv glavobolje.
Parking na Bolu, prema ovom je istraživanju, čak više nego trostruko skuplji nego u drugim evropskim ljetovalištima.
Hrvatska nije alternativa
Iako zbog straha od nedavnih nereda, mnogi turisti odustaju od odmora u zemljama poput Tunisa i Egipta. Profesor Josip Mikulić sa Katedre za turizam na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu smatra da masovana odustajanja od tih destinacija neće mnogo uticati na povećanje broja stranih turista u Hrvatskoj.
"Egipat sa oko 12 miliona dolazaka i Tunis sa oko sedam miliona dolazaka međunarodnih turista su popularne destinacije među Evropljanima, pogotovo među Nijemcima. Međutim, ne mislim da bi se masovno odustajanje od odmora na tim destinacijama moglo značajnije pozitivno odraziti na dolaske u Hrvatsku, budući da se turistički proizvodi tih dviju država u mnogo čemu razlikuju od našega. Stoga mislim da Hrvatska nije prava alternativa turistima tih destinacija", rekao je Mikulić.
Iako je, na primjer, Tunis destinacija koja zapravo nudi samo "proizvod" sunce i more, koji je dominantan i u Hrvatskoj, Mikulić smatra da je Tunis ipak klasična "all-inclusive" destinacija.
"Mislim da bi turisti u zamjenu za putovanje u Tunis prije odabrali 'all-inclusive' putovanje u, na primjer, Tursku ili Španiju, nego u, ipak skuplju, Hrvatsku", poručio je Mikulić.
Trajekt košta kao ljetovanje u Grčkoj
Sezonsko povećanje cijena prevoza prema hrvatskim ostrvima uzbunilo je hotelijere, ali i turiste, koji negoduju na činjenicu da povratna karta za trajekt košta kao pun nedjeljni aranžman za dvije osobe u Grčkoj.
Naime, hrvatska "Jadrolinija" od 1. juna uvela je nove, sezonske cijene karata za prevoz trajektima, pa, tako, povratna karta za četvoročlanu porodicu, koja automobilom ide do Lastova, košta 1.604 kune, ili skoro 200 evra.
Za taj novac dva člana iste te porodice mogla bi da se odmaraju pet dana u predsezoni u većini hotela na Jadranu sa tri zvjezdice ili da se baškare nedjelju dana u Tunisu ili Grčkoj.
Turistički radnici i hotelijeri na ostrvima bune se što "Jadrolinija" nema postepen rast cijena u predsezoni i špicu sezone.
"Nema nikakve svrhe to što hotelijeri imaju čak pet kategorija cijena od proljeća do pune sezone i što nude gostu različite popuste, kad tog istog gosta 'oderu' brodari", poručuju hotelijeri.