Rimljani žele čišći grad, žele da gostima i turistima mogu bez stida pokazati sve dijelove svoje metropole, a ne da šutaju smeće i skrivajući rukom poneki neprimjeren grafit "ćaskaju" sa turistima.
Upravo zbog toga pokrenuta je akcija čišćenja. U sjevernom dijelu Rima grupa od oko 100 volontera raširila se po ulici u blizini Trga Trilusa i počela čišćenje.
Ograde na trotoarima su ošmirglane i obojene u svoju originalnu žutu boju. Stari posteri su uklonjeni sa zidova, a grafiti, koja su glavna meta ove grupe, su ostrugani ili prefarbani.
"Ova ulica je pravi Divlji zapad", objašnjava Paola Kara, koja nadgleda operaciju i dodaje:
"Potrebno je da brinemo sami o sebi. Ne možemo čekati da neko drugi umjesto nas očisti ulicu".
Mnogi moderni gradovi imaju problema sa vandalizmom, ali izgleda da je situacija u Rimu posebna. Izvan poznatih turističkih mjesta rijetko koja površina nije izlijepljena posterima ili prekrivana grafitima predstavljenim u vidu slogana, potpisa, deklaracije ljubavi ili nezadovoljstvom vlašću. U nekim dijelovima grada moguće je naletjeti na grafite koji veličaju fudbalske šampione sa kraja prošlog vijeka.
"Unutar domova Rimljana sve je savršeno čisto i uredno", kaže četrdesetsedmogodišnji farmaceut Marija Vitale, koja učestvuje u čišćenju i ističe:
"Napolju je sve prljavo. Svugdje se može vidjeti smeće, a ljudi ne čiste za svojim ljubimcima."
Gospođa Kara pojašnjava da kod Rimljana postoji osjećaj javne odgovornosti.
"Izgubili smo smisao za zajednicu", kaže ona.
Njeni volonteri su dio akcije pod nazivom "Vratimo Rim", koju je prošle godine pokrenula američki advokat Rebeka Spicmiler. Frustrirana grafitima koji su unakazili zgradu u kojoj živi, Spicmilerova je odlučila da je zajedno sa svojim sinom očisti. Njen potez se vrlo brzo pročuo u obližnjim naseljima i u roku od nekoliko dana za nekoliko istomišljenika je organizovala javna čišćenja parkova, ulica i spomenika. "Vratimo Rim", koja je u međuvremenu postala prava nevladina organizacija, koristi letke i internet sajt da bi organizovala akcije jednom ili dva puta mjesečno. Prošle godine akcijama su se pridružila tri američka ambasadora i gradonačelnik Rima u skidanju grafita sa pješačkog mosta iznad rijeke Tibar koji datira iz 15. vijeka.
"Kada bi svi očistili samo svoje zgrade, cijeli grad bi za samo sedam dana bio očišćen", objašnjava pedesetčetvorogodišnja Spicmilerova.
Za Italijane koji su se uključili u ovaj projekat nije čudno što ga je pokrenula jedna Amerikanka.
"U našoj istoriji se rijetko mogu naći slučajevi saradnje građana i javne administracije", objašnjava Frančesko Garibaldi Hibert, čija porodica vodi porijeklo od Đuzepea Garibaldija, revolucionara iz 19. vijeka, koji je pomogao u ujedinjenju Italije.
Kao rezultat toga postoji svojevrsno "neprijateljstvo" između javnih površina i onih koji ih koriste.
"Ukoliko postoji problem onda se to nas ne tiče. To je problem gradonačelnika. On ima moć i on bi to trebao da riješi", objašnjava stavove Italijana profesor političkih nauka Đanfranko Paskvino.
Održavanje Rima čistim predstavlja prilično težak zadatak. Italija i Rim imaju dugu istoriju vandalizma, čak je i riječ grafiti skovano ovdje polovinom 19. vijeka da bi se opisale poruke napisane na zidovima antičkih Pompeja. Volonteri koji pokušavaju očistiti grad vode prilično tešku bitku. Prošle godine kada su očistili istorijski most samo četiri dana nakon toga na njemu su se pojavili grafiti.
"Bilo je to 100 ljudi naspram jednog", objašnjava Lori Hiki, jedan od osnivača organizacije "Vratimo Rim" i menadžer kompanije za trgovinu djelima moderne umjetnosti.
"Bilo je potrebno da samo jedna osoba upotrebi sprej i tako poništi rad 100 volontera", zaključuje Hiki.