Putovanje

Katedrala umjetnosti iznova zaustavlja dah

Katedrala umjetnosti iznova zaustavlja dah
Katedrala umjetnosti iznova zaustavlja dah
Žana Božić-Gauk

Nakon deset godina restauracije fundusa, adaptacije i nadogradnje zgrade, 13. aprila vrata posjetiocima konačno će otvoriti čuveni amsterdamski "Rijksmuseum", jedan od najvećih u svijetu.

Amsterdam već mjesecima prati obnovu "Rijksmuseuma", čak je na prednjoj fasadi postavljen umjetnički rad dizajnera Martena Basa, nosioca titule za dizajnera godine 2009, koji je napravio posebnu verziju čuvenog digitalnog sata "Sweepers Clock", koji otkucava sate, minute i sekunde do svečanog otvaranja.

Muzej će biti otvoren svih 365 dana u godini, od devet do 17 časova, a ulaznice će koštati 15 evra. Nove spektakularne postavke od po čak 8.000 eksponata u 80 galerijskih dvorana posjetiocima će pružiti detaljni uvid u 800 godina umjetnosti Holandije i svijeta od srednjeg vijeka i renesanse do 21. vijeka, odnosno od slikara Rembrandta van Rijna i Johanesa Vermera do dizajnera i arhitekte Gerita Ritvelda.

U obnovu muzeja utrošeno je 375 miliona evra, a najvećim dijelom finansirali su ga holandsko Ministarstvo obrazovanja, kulture i nauke, zatim sam "Rijksmuseum" te brojni sponzori i donatori čiji su prilozi omogućili restauraciju umjetnina.

Vim Pijbes, upravnik ove kuće eksponata, kazao je da mu se "čini da je tokom obnove sve što je moglo poći loše, pošlo", ali uprkos tome bio je optimističan pa očekuje da će se nakon obnove broj posjetilaca i te kako povećati. Praktično, to znači da je muzej, koji se prostirao na 10.500 kvadratnih metara prije obnove, godišnje posjećivalo oko 1,2 miliona ljudi, a sada će imati kapacitet od 1,5 do dva miliona posjetilaca godišnje.

"Rijksmuesum" je sagrađen 1885. godine, prema projektu arhitekte Pjera Kujpera, i otada je sakupio impozantnu zbirku slikarstva zlatnog doba, što mu je osiguralo nadimak "katedrala umjetnosti". Sadašnja obnova povjerena je španskim arhitektima iz kuće "Cruz y Ortiz arquitectos" iz Sevilje, koji su ovu instituciju potpuno uskladili sa 21. vijekom, a istovremeno sačuvali originalni Kujperov dizajn. Naime, oni su staru zgradu od crvene pečene cigle iz 19. vijeka, ukrašenu pozlaćenim dekoracijama, pretvorili u prozračno, savremeno zdanje.

Kruz i Ortiz, poznati po prepoznatljivom, ali nenametljivom pristupu u obnovi postojećih građevina, izabrani su između sedam studija zahvaljujući elegantnom, diskretnom prijedlogu, koji nije poremetio sklad dominantnog arhitektonskog stila gradskog konteksta.

"Samo je stranac mogao odgovoriti postavljenom izazovu, jer su domaći arhitekti bili previše sputani akumuliranim znanjem da bi otvorena duha problemu pristupili", kazale su poznate arhitekte.

Muzej je proširen tako da sada ima ukupno 30.000 kvadratnih metara, a najveći zahvat odnosi se na gradnju impresivnog ulaznog staklenog hola, koji se prostore na 2.250 kvadrata i u potpunosti zadovoljava potrebe novog vremena, te podizanje novog "Azijskog paviljona" od 670 kvadrata, okruženog vodom, gdje je izložena raskošna zbirka azijskih umjetnina iz Vijetnama, Tajlanda, Indije, Kine, Indonezije i Japana. Takođe, rađen je multidisciplinarni obrazovni centar, smješten u nekadašnjoj crtaćoj školi "Teeken" iz 1892. godine, zatim odjeli za menadžment, restauratorske i konzervatorske poslove te naučna istraživanja, suvenirnica, restoran i ostali prateći sadržaji, a obnovljena je slavna Kujperova biblioteka, u kojoj je na četiri sprata pohranjeno više od pet kilometara knjiga.

Obnova je "zahvatila" i čuveni park skulptura, koji okružuje muzej i prostire se na 14.500 kvadrata, u Amsterdamu poznat kao "vanjski muzej", gdje će se svakog ljeta priređivati izložbe skulptura, a prva na redu je izložba radova Henrija Mura, 21. juna ove godine. Enterijerom se pozabavio pariski dizajner Žan-Mišel Vilmat, poznat po uređenju enterijera pariskog "Luvra", kojim je stekao svjetsku slavu i dobio brojne nove narudžbe. On je spojio duh prošlih vremena i novog doba, otkrivši originalne bogato ukrašene zidove i stropove.

Uz obnovljenu i proširenu muzejsku zgradu, muzej donosi i novu koncepciju postavke. Oko 8.000 umjetničkih djela (slike, grafike, skulpture, crteži, fotografije, porculan, srebro, namještaj, nakit i drugo) biće postavljeno hronološkim redom na četiri sprata tako da ispričaju priču o Holandiji od srednjeg vijeka do današnjeg dana. Mnogi od eksponata prvi put biće zajedno, a svoje staro mjesto, u centru muzeja, zadržaće samo najslavniji eksponat muzeja - Rembrandtova "Noćna straža" iz 1642. godine.

Više od 30 dvorana biće posvećeno "zlatnom dobu" Holandije, kada je kao trgovačka velesila, bila vodeća u nauci i umjetnosti. Takođe, u postavci će biti i i slika "Augusta" Sezara van Everdingena iz 17. vijeka, a posebno mjesto dobili su umjetnici Haške slikarske škole, te "Autoportret" Vinsenta van Goga.

U zasebnim galerijskim dvoranama biće izložena umjetnost 20. vijeka - film, video, plakati, fotografije, odjevni predmeti... U kolekciji odjevnih predmeta ističe se "Mondrianova" haljina francuskog modnog dizajnera Iva Sen Lorana, koji je često tražio inspiraciju u umjetnosti.

Kao posebna atrakcija najavljena je nova galerija fondacije "Tiffany&Co", gdje će se nalaziti bogata muzejska zbirka nakita, u kojoj važan udio ima oko 300 komada najkvalitetnijeg nakita iz razdoblja od osmog vijeka do šezdesetih godina prošlog vijeka. Takođe, osmišljena je i nova galerijska dvorana "otomanske" umjetnosti, gdje posebno mjesto zauzima intrigantni portret "Derviša" Žan-Baptista Vanmura s početka 18. vijeka.

Najveći projekat

Preuređenje "Rijksmuseuma" smatra se jednim od trenutno najznačajnijih muzejskih projekata u svijetu, a o njegovoj veličini svjedoči podatak da je u fundusu pohranjeno gotovo milion eksponata, preciznije - 6.500 slika, 90.000 skulptura i ostalih predmeta (porculan, srebro...), 150.000 fotografija i 700.000 radova na papiru.

  • 10 godina trajala obnova
  • 375 miliona evra utrošeno za restauraciju eksponata i adaptaciju prostora
  • 80 galerijskih dvorana biće svakodnevno otvoreno
  • 365 radnih dana muzeja tokom godine
  • 1,5 miliona posjetilaca očekuju

Najčitanije