Vijugaju putići među stabalima koja gaji Nacionalni park "Plitvička jezera", nestvarno slikovit i tajnovit. A među stablima gospodare veličanstvena jezera.
Pješačke staze, koje su se ulogorile između šume i vode, dovoljno su "velike" za srdačna mimoilaženja s onima koji su došli da uživaju u ljepotama netaknute prirode. I, zaista, sve izgleda kao da nikada nijedno stablo nije dotaknuto i da su jezera oduvijek modroplava, modrozelena, prozirna. Fascinantna.
Nacionalni park "Plitvička jezera" posebna je geološka i hidrogeološka krška pojava. Najveći je, najstariji i najposjećeniji nacionalni park u Hrvatskoj. Predstavlja šumovit planinski kraj, u kojem je nanizano 16 manjih i većih jezera, koja vodu dobijaju od brojnih rječica i potoka, a međusobno su spojena kaskadama i slapovima. Sedrene barijere, koje su nastale u razdoblju od desetak hiljada godina, jedna su od osnovnih posebnosti parka. Kompleks Plitvičkih jezera proglašen je nacionalnim parkom 8. aprila 1949. godine.
Po ulasku u park dopustite da vam se pogled izgubi u krošnjama drveća, koje se ogleda, puno sebe i uobraženo, u vodi jezera. Primijetićete da, iako posrnula i vremešna, ostaju na mjestu gdje su pala sve dok se ne sjedine s mahovinom i travama. I cvijećem.
Jedinstveni prizori: Upornost će vas dovesti do jedinstvenih prizora, a jedan takav je Veliki slap, visok 78 metara, koji za turiste, koji u velikom broju dolaze, predstavlja posebnu atrakciju.
Nesputani govor prirode i anarhija mirisa u svakome mogu pobuditi i Alisu, ali ne u Zemlji čuda, već u npr. Zemlji šume i vode.
Prostrani šumski kompleksi, neopisive prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo flore i faune, planinski vazduh, kontrasti boja, šumske staze, drveni mostići i još mnogo toga dio su neponovljive cjeline koju je UNESCO proglasio svjetskom prirodnom baštinom 1979. godine, među prvima u svijetu.
Nacionalni park sastoji se od 16 jezera, koja se stepenasto prelijevaju i silaze jedno u drugo u nizu od 5.460 metara vazdušne linije. Jezera se dijele na Gornja i Donja jezera. Gornja jezera u svoje okrilje su zagrlila Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Veliki Burget i Kozjak, dok se Donja jezera prostiru na jezera Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića brod.
Netaknuta priroda: Uz svako jezero napravljene su staze (jedino što je ljudska ruka dirnula u cijelom parku), a jezero Kozjak, posljednje u nizu Gornjih jezera na nadmorskoj visini od 534 metra, čija je najveća dubina 46 metara, prelazi se elektrobrodom.
Kompleks Plitvičkih jezera proglašen nacionalnim parkom 8. aprila 1949. godine
Prije otprilike 400 godina jezero Kozjak bilo je podijeljeno u dva jezera koja su bila odvojena slapom visine oko 40 metara. Međutim, sedrena barijera na kraju jezera Kozjak (Kozjački mostovi) rasla je puno brže nego barijera koja ga je razdvajala. Na taj način se podizao nivo vode jezera i postupno prekrivao slap. Kada je barijera bila potopljena, jezero se spojilo u jedno, kakvim ga danas možemo vidjeti. Nakon šetenje od skoro tri sata, koju ste imali od Velikog slapa do Kozjačkog jezera (i u prolazu vidjeli jezera Kaluđerovac, Gavanovac, Milovanovac i Novakovića brdo, odnosno grupu Donjih jezera), predah u društvu sa kojim ste pošli u ovu avanturu napravite na obali ovog jezera - uz kafu (za koju treba da izdvojite sedam ili osam kuna, odnosno oko dvije konvertibile marke), uz pivo (možete birati između više vrsta piva, čije cijene se kreću od 15 do 20 kuna, odnosno oko pet ili šest KM). Suvenire sa ovog pohoda možete kupiti u suvenirnici "Kožjačka kuća", a na skoro svakom nalazi se slika smeđeg medvjeda - simbola Plitvica.
Fascinantne boje: Nakon predaha, u brodiću zaplovite Kozjačkim jezerom (vožnja traje petnaestak minuta) zbog fascinirajuće smaragdne boje, tišine i mnogobrojnih vrsta riba koje bježe u tamu jezera. Uživajte u pogledu na prirodu oko vas i šumu koja krije medvjede i vukove i nekoliko desetina vrsta ptica, koje s vremena na vrijeme glasom ili lepetom krila naruše mir koji vlada cijelim nacionalnim parkom, u kojem možete da otkrijete pravi smisao pojma - iskonski.
Po izlasku sa brodića na pristanište, imate dvije solucije - nastaviti dalje put šume i ostalih jezera ili povratak na početnu tačku. Svakako izberite dalje "tumaranje" netaknutom prirodom. Prvo u nizu Velikih jezera, nakon Kozjaka koje ste već prešli, je Veliki Burget, slijede Gradinsko jezero, Galovac, Malo jezero, Vir, Veliko jezero, Okrugljak i jezero Batinovac.
Bezbroj različitih priča: Krećući se drvenim stazama i dalje ćete se oduševljavati malim i velikim slapovima, kaskadama, sedrenim barijerama... Reklo bi se, sve je to voda i šuma. Ali, svako jezero i svaki šumarak pričaju svoju priču, nijedno nije nalik onom drugom. Isprepletani, stvaraju harmoniju jezera i šume.
U, opet, višesatnoj šetnji, napravite predah da fotoaparatima zabilježite nestvarne prizore, da odmorite na klupama koje su postavljene uz puteljke kraj jezera - jednostavno, uživajte u miru koji samo snaga prirode može pružiti.
Na putu do zaravni Labudovc, gdje ćete napraviti dužu pauzu (i ovdje možete popiti kavu, pivo, sok, jesti) pazite da ne prekršite pravila parka i ne narušite harmoniju prirode. Naime, zabranjeno je branje cvijeća, plivanje, pecanje, skretanje sa zacrtanih staza, puštanje ljubimaca sa vezice, paljenje vatre, te kampovanje.
Od Labudovca, pa opet nazad do pristaništa još je sat hoda. Tu vas čeka brodić na kojem se ovog puta zadržavate kratko, tek dva-tri minuta. Na uzvišenju iznad pristaništa, sad već pomalo umorne (jer je ruta koju prelazite dužine oko 20 kilometara), ali zadovoljne viđenim, čeka vas vozić koji putnike vraća na tačku s koje je putešestvije počelo.
I dok se približavate krajnjoj tački obilska, polasku kući, imate dilemu da li boravak produžiti do vremena kada se nad jezerom smjenjuju dan i noć. Možda bi, baš pred vašim očima, u smiraju dana i buđenju noći, oživjela legenda koja kaže da se oko jezera od davnina okupljaju vile kako bi na mjesečini zaplesale svoj ples.
Ulaznice i radno vrijeme
Ulaznica je doprinos za trajnu zaštitu i uređenje Nacionalnog parka "Plitvička jezera". Vrijedi jedan dan, a cijena ulaznice uključuje upotrebu elektrobroda na jezeru Kozjak i panoramskog voza u okviru odabranog programa razgledanja, osiguranje i porez na dodatnu vrijednost. Rezervacija ulaznice nije potrebna za individualne posjete već samo za organizovane grupe. Park je otvoren radnim danom, nedjeljom i praznicima, od sedam do 20 časova.
Legenda
Kraj na kojem se prostiru Plitvička jezera na nekim kartama još se naziva Vražji vrt, zbog svog položaja i istorije. Prema legendi, jezera su nastala nakon velike suše. Ljudi, životinje i bilje čeznuli su za kapljicom vode. Narod se molio. Tada se u dolini pojavi Crna Kraljica sa svojom veličanstvenom pratnjom; ona se smilovala narodu i uz jak vjetar i grmljavinu konačno je pala kiša. Kiša je padala dugo, dok nivo vode nije porastao dovoljno da oformi jezera.
