Antropolog Džejn Fajanas, profesorica na Kornel univerzitetu, sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka je proučavala narod Baining - kulturu koju antropolozi nazivaju najdosadnijom na Zemlji.
Narod Baininga, naseljen u Papua Novoj Gvineji, već decenijama je vrlo interesantan antropolozima upravo zbog činjenice da njihov život izgleda vrlo sterilno i dosadno.
Jedno od prvih istraživanja ovog naroda pokušao je sprovesti britanski antropolog Gregori Bejtson dvadesetih godina prošlog vijeka, ali je odustao nakon što je sa Baining narodom proveo punih 14 mjeseci te zapisao da žive bezbojnim životima.
Pola vijeka kasnije Džeremi Pul je došao do istog zaključka, a Fajanasova je otkrila da pleme nema baš ništa zanimljivo u svojoj tradiciji, niti pripadnici plemena vole puno pričati o sebi i svojim životima.
Taj narod se, naime, smatra "neistraživim" iz razloga što se u njihovoj kulturi ne događa apsolutno ništa interesantno percepciji vanjskih kultura. Baining pripadnici smatraju da su rad i produktivnost najviše ljudske odlike. Bave se isključivo poljoprivredom, te je njihov život podređen tome, a osim porodice ne poznaju nikakve institucije, bilo državne, bilo religijske. Nemaju ni vođu, razvijenu mitologiju, pa ni vjerovanja utemeljena u tradiciji.
Društveni život im se svodi na razgovor o poljoprivredi i pripremi hrane, dok je trač potpuno nepoznata pojava. Izbjegavaju šumarke i preziru sve što je prirodno jer to smatraju opasnim i haotičnim.
Pleme nema proslave, vjerske tradicije, rituale, malo pričaju, a jedinu aktivnost, osim poljoprivrede, koju imaju je ples oko vatre, koji nema nikakvu simboliku, a u njemu smiju učestvovati samo maskirani muškarci.
Istraživanja Fajanasove, ipak, na Baining bacaju jedno novo svjetlo. Naime, taj narod ima jedno vjerovanje, a ono je da su rad i produktivnost odlika samo jedne vrste - ljudske.
Kako bi se distancirali od životinja, svoj život posvećuju radu i isključuju sve što nije rad. Djeca se zbog igre kažnjavaju, čak do te mjere da im ruke stavljaju u vatru ako nakon nekoliko upozorenja ne prestanu s igrom.
Seksualni odnosi takođe se smatraju nepoželjnim i životinjskim. Upražnjavaju se samo zbog reprodukcije, a nekad ni zbog toga.
Naime, čak 36 odsto djece u Baining narodu je usvojeno izvana. Usvajanje se smatra plemenitijim od rađanja vlastite djece.
Zbog ovih vjerovanja svi pripadnici Baininga jednaki su, bez postojanja ikakve društvene hijerarhije i institucija.