Jednom kada odlučite istražiti one dijelove Meksika koji se ne pojavljuju tako često u turističkim vodičima, otkrićete da postoje predivni gradovi, magični pejzaži i još puno tajni za dugotrajno istraživanje.
I Meksiko ima svoju piramidu
Drevni Egipat poznat je po svojim piramidama koje oduzimaju dah, ali grad Teotihuacan iz 2. vijeka prije nove ere nije ništa manje impresivan. Nalazi se oko 50 kilometara od Meksiko sitija, a do 400. godine nove ere bio je najuticajniji i najmoćniji grad u svojoj regiji.
Izgrađen je s rešetkastim rasporedom, a pokriva 15 kilometara. Ime grada prevodimo kao "rodno mjesto bogova", a u njemu je nekad živjelo 200.000 stanovnika.
Pravo blago Teotihuacana njegove su masivne stepenaste piramide, a tu su i drevni hramovi, palače, trgovi i apartmanska naselja. Veliki dio istorije grada još uvijek je misterija, ali neki vjeruju da je do njegova "pada" došlo zbog promjenjivih klimatskih uslova poput dugotrajnih suša.
Neobična UNESCO-ova zaštita
Dan mrtvih u Meksiku je toliko poseban da je pod UNESCO-ovom zaštitom. Ususret Danu mrtvih Meksikanci naprave oltare za svoje pokojnike, čime izražavaju dobrodošlicu njihovim dušama. Na oltaru je omiljena hrana pokojnika, ali i neki njihovi predmeti.
Kavijar koji bi mnogi odbili
Escamol ili meksički kavijar naziv je za mravlja jaja koja se pripremaju na brojne načine. No za mravlja jaja treba se potruditi prije ulaska u kuhinju – traženje mravinjaka i čišćenje oduzima dosta vremena. Za kilogram je potrebno izdvojiti otprilike i do 150 evra. Mravlja jaja imaju snažnu aromu – neki je uspoređuju s terpentinskim mirisom, a u Meksiku ih obožavaju pripremljene na svakojake načine.
Lopatu u ruke i pravac u - lov na blago
Meksiko siti izgrađen je na temeljima starog grada Asteka – Tenochtitlána, koji se nalazio na otoku na jezeru Tekskoko, a na vrhuncu moći bio je jedan od najvećih gradova svijeta s oko 200.000 stanovnika.
Krajem jula 1520. godine konkvistador Hernan Kortez naredio je svojim ljudima da prikupe što više astečkog zlata i blaga i ponesu ga na brodove. No pojavila su se dva problema: Tenochtitlan je ležao nasred jezera i zlato je teško. Tako je vrlo brzo blago skupa s vojnicima završilo na dnu jezera, ali ga otamo nikad niko nije izvadio. Danas je to jezero isušeno, a iznad njega je izgrađen Meksiko siti.
Dan mariačija i Fiesta dio su tradicije naroda koji obožava proslave
Sveta Sesilije zaštitnica je muzika, a svake se godine 22. novembra obilježava Dan svete Sesilije, koji se češće naziva dan mariačija.
Muzičari iz cijelog Meksika slave taj dan. U Meksiko sitiju mariačiji i drugi muzičari okupljaju se na trgu Mariači, Plaza Garibaldi, i sviraju zajedno dok hodaju u procesiji do bazilike Gospe Guadalupske, gdje se održava misa u čast svete Sesilije. Meksico siti domaćin je najveće fešte u Meksiku na taj dan, pune muzike, plesa i pića, a fešta se u manjem opsegu održava i u drugim gradovima.
Meksički narod voli imati fešte ili zabave, slavi sve od rođendana i vjenčanja do ispraćaja i diploma. Te zabave imaju različite karakteristike koje ih izdvajaju od onih koje viđate u mnogim drugim zemljama i one su tipično burne proslave ispunjene smijehom, muzikom i obiljem dobre hrane. Zavisno o razlogu slavlja, fešte mogu trajati od pet sati za dječji rođendan do dva dana za tradicionalno vjenčanje. Odrasli često pijuckaju tekilu, pivo i vino. Bezalkoholna pića uključuju horchatu, jamajka čaj i limunadu. Fešte uvijek uključuju muziku, obično u obliku mariačija, jer bez njih te zabave nisu potpune.
(Punkufer.hr)