Putovanje

"Nezavisne" putuju kroz BiH: Biseri juga pokazali svoju vrijednost

"Nezavisne" putuju kroz BiH: Biseri juga pokazali svoju vrijednost
Foto: N.N. | "Nezavisne" putuju kroz BiH: Biseri juga pokazali svoju vrijednost

RAVNO, NEUM, STOLAC - Od toliko prelijepih mjesta u Bosni i Hercegovini, većina ljudi bira destinacije u inostranstvu kao one koje su poželjne i koje će im omogućiti da nauče nešto novo i vide nešto lijepo.

Ekipa "Nezavisnih", odnosno "FAM Tripa", posjetila je Ravno, Neum i Stolac, prelijepe bisere juga i Hercegovačko-neretvanskog kantona, u sklopu edukativnog putovanja za bh. medije u okviru inicijative "Odmori u BiH", koju podržava Evropska unija u BiH.

Ove destinacije ne samo što zrače svojom ljepotom, brdovitim predjelima koje vrijedi posjetiti, nego imaju i ogromno kulturno-istorijsko nasljeđe koje sam od naših sjajnih vodiča upijao.

Krenuli smo od opštine Ravno, gdje su nam domaćini priredili toplu dobrodošlicu, baš onako kako dolikuje Hercegovcima.

Ova mala opština raspolaže velikim turističkim potencijalom, te smo se uvjerili da je Ravno mjesto koje ćemo sigurno ponovo obići.

Za prvu stanicu smo simbolično odabrali hotel "Stanica", sjajno mjesto koje je restaurirano po ugledu na prije nekih 100 godina gdje se na istom ovom mjestu nalazila željeznička stanica.

Manastir Zavala
Manastir Zavala

Nakon osvježenja i kratkog odmora, posjetili smo prelijepi manastir Zavala, koji je uklesan u stijenu, no pouzdani podaci o njegovom nastanku ne postoje, a mještani govore da je čak iz devetog vijeka.

Ovo mjesto odiše unutrašnjim mirom i tišinom, a posvećen je Vavedenju Presvete Bogorodice i sa njega je sjajan pogled na ogromno Popovo polje.

Nekih 300 metara istočno od manastira nalazi se Vjetrenica, najpoznatija pećina u BiH, zaštićeni spomenik prirode.

U Vjetrenici je otkriveno oko 6.700 metara podzemnih kanala, a iako je napolju bilo toplo i blizu 30 stepeni Celzijusa, da bismo ušli u pećinu morali smo obući jakne i staviti šljem.

Pećina je poznata kao jedno od najvećih staništa čuvenog vodozemca čovječje ribice.

Ono po čemu je Ravno možda i najpoznatije jeste biciklistička staza "ćiro", koja je prema turističkom magazinu "Lonely Planet" uvrštena među top 10 destinacija na svijetu i koja okuplja mnogo inostranih turista i biciklista.

Ovaj projekat je zaživio zadnjih nekoliko godina kada je željeznička pruga pretvorena u biciklističku stazu projektom koji je finansirala Evropska unija.

Iako je dosta ljudi trbuhom za kruhom i raznim drugim događajima napustilo Ravno, ima i onih koji su se vratili u mjesto svojih predaka, kao što je Teo, vlasnik gostionice "Zavala", gdje smo imali bogat ručak.

Teo, čovjek velikog iskustva, rekao je nešto što će mi ostati urezano možda i za čitav život, da je Ravno jedino mjesto gdje je osjećao mir i tišinu i da je to najveći razlog što se sa porodicom vratio u ovo mjesto.

Neum
Neum

Za relativno kratko vrijeme smo se zbližili sa domaćinima, ali smo morali krenuti za Neum, jedino mjesto koje ima izlaz na more u BiH.

O Neumu se manje-više sve zna, ali osobi koja je prvi put tu, riječi ne mogu opisati tu ljepotu.

Plaže, palme, pijesak i šetališta uz more su prvo što sam primijetio i odmah sam shvatio da Neum nimalo ne zaostaje za nekim destinacijama u regionu, poput Vira, Krka ili Budve.

Prvo što smo uradili po dolasku je naravno kupanje, a pošto je već kraj sezone i nema puno gostiju, imali smo cijelo more samo za sebe.

Hotel "Sunce", u kojem smo odsjeli, bio je nadomak mora, tako da sam većinu večeri proveo na balkonu u odmaranju od napornog dana uz prelijep prizor.

Sutradan nakon doručka smo se zaputili u Stolac, opštinu koja prema popisu iz 2013. godine broji oko 14.000 stanovnika.

Ovo mjesto ima veliki potencijal i idealna je kombinacija bogatog kulturno-istorijskog nasljeđa i prirodnih ljepota.

Za početak smo obišli park "Mak Dizdar" i Makovu hižu, gdje smo se uvjerili kako je Stolac ostavio u sjećanju jednog od svojih najpoznatijih stanovnika u istoriji.

Nakon toga posjetili smo Sultan Selimovu džamiju, Spomenik palim borcima NOR-a, Inat ćupriju i Stari grad Vidoški.

Stari grad Vidoški je srednjovjekovna tvrđava koja se prvi put pominje u 15. vijeku, a tvrđava je čak i starija.

Ogromna tvrđava je bila jak strateški položaj kasnije i za Osmanlije, koji su osvojili ovaj grad.

Velika brda u okruženju koja se mogu vidjeti sa vrha tvrđave i kapele na njihovim vrhovima me podsjećaju na scenu iz kultne trilogije "Gospodar prstenova", kada se na brdima pali vatra kako bi obavijestili da je Mordor krenuo u rat i osvajanje Gondora. Ovo slikovito ozračje Stoca neodoljivo podsjeća na scenografiju Novog Zelanda iz istoimenog filma.

Posjetom Mehmedbašića kući zaokružili smo naše istraživanje grada, koji, po svemu sudeći, može biti značajna turistička destinacija.

Nekropola stećaka
Nekropola stećaka

Za kraj smo ostavili obilazak jedne od najpoznatijih nekropola stećaka, Radimlje, koja je od 2016. godine uvrštena na UNESCO listu svjetske kulturne baštine, o čemu smo više saznali od domaćina.

Naime, nekropola je najpoznatiji lokalitet stećaka u Hercegovini, te se tu nalaze ukupno 133 stećka, od kojih su 63 ukrašena.

Karakteristični motivi sa stećaka su arhitektonski ukrasi sa sve četiri strane, stilizovani krstovi, ljudske i životinjske figure, vinova loza, motivi iz lova i motivi s oružjem. Zaštitni znak raspoznavanja je muška figura s uzdignutom rukom i velikom šakom i prstima, koja govori putniku da će u ovom tvrdom i kršnom hercegovačkom kraju naići na gostoljubive i prijateljski raspoložene ljude.

Možemo samo potvrditi, iako je prošlo nekoliko vijekova od izgradnje stećaka, da su ljudi u Hercegovini i dalje gostoljubivi i prijateljski raspoloženi, posebno za turiste.

Jedna zgrada, dvije škole

U zgradi osnovne škole u Stocu obrazuju se učenici iz dvije etničke grupe, Bošnjaci i Hrvati, ali fizički odvojeni jedni od drugih i sa posebnim ulazom.

Bošnjaci rade prema federalnom nastavnom planu i programu, a Hrvati po nastavnom planu i programu Hrvatske.

Ovakav oblik segregacije u nekim školama u BiH se naziva dvije škole pod jednim krovom.

Dvije škole pod jednim krovom su direktna posljedica bošnjačko-hrvatskog sukoba od 1992. do 1994. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije