Putovanje

"Nezavisne" u posjeti Hercegovini: Krajolici hrane i omamljuju čula

"Nezavisne" u posjeti Hercegovini: Krajolici hrane i omamljuju čula
Foto: N.N. | "Nezavisne" u posjeti Hercegovini: Krajolici hrane i omamljuju čula
Bojana Petković

Bio je Hercegovac, a Hercegovina, naročito južna i jugoistočna, ima po pravilu dobar soj ljudi, to je zemlja sa mnogo kamena, a malo svega ostalog, ali to malo što rodi hranjivo je i plemenito, i sa vodom i sa vazduhom daje zdrave i razumne ljude.

Oni su više skloni računu nego osjećanju, ali je njihova računica tako dobra i sigurna da su redovno i korisniji i prijatniji i cjelini i pojedincu nego mnogi osjećajni ljudi zamagljena razuma i naopake računice, kazivao je i zapisivao nobelovac Ivo Andrić o Hercegovini, regiji na jugu Bosne i Hercegovine.

A ta krševita regija je, kako Andriću, tako i mnogim drugima bila inspiracija, te su pokušali da je odgonetnu i približe strancu prolazniku njene skrivene ljepote. Opisana je u mnogim pjesmama, pričama, knjigama kao zemlja krša, smokve, breskve, vina, gusala... Pisali su o krajolicima koji hrane i omamljuju čula i Momo Kapor, ali i vladika Nikolaj, koji je o hercegovačkom kršu zapisao: "Ni siromašnije zemlje, ni većeg bogatstva u karakterima.

Ni manje zemlje, ni većeg broja pravih ljudi." A dvadesetog aprilskog dana krenuli smo na pohod u ovu regiju, te obišli prirodne i one ljepote ovog kraja koje je čovjek izgrdio - pećinu Vjetrenicu, manastir Zavalu, te vodopad Kravicu.

Pećina Vjetrenica

Cjenovnik posjeta

Grupni cjenovnik (min. 20 osoba)

  • Odrasli       10 KM
  • Penzioneri    8   KM
  • Studenti        8   KM
  • Djeca do 15 godina    5  KM
  • Djeca ispod 4 godine  gratis

Individualni cjenovnik

  • Odrasli         15 KM
  • Penzioneri    10 KM
  • Studenti        10 KM
  • Djeca do 15 godina    8   KM
  • Djeca ispod 4 godine  gratis

Usluge vodiča

  • Za grupu od minimalno 30 osoba  50 KM

Pećinski bonton

  • Nosite duge hlače i planinarske cipele - nikako sandale niti cipele koje se kližu.
  • Uvijek budite uz vodiča, ne udaljavajte se od grupe.
  • Ako se osjećate umorno, obavijestite vodiča.
  • Ne ostavljajte smeće, ne zaboravite da je Vjetrenica zaštićeni ekosistem visoke vrijednosti.
  •  Nije dopušteno uvoditi ljubimce.
  • Ne uzimajte rekvizite iz špilje.
  • Ne preporučuje se posjeta djece mlađe od četiri godine, osoba s klaustrofobijom i onih s poteškoćama u kretanju.

Vjetrenica je najveća i najpoznatija pećina u Bosni i Hercegovini, zaštićeni spomenik prirode i turističko odredište u jugoistočnom dijelu Hercegovine. Smještena je na zapadnom rubu Popova polja, u opštini Ravno, te udaljena oko 50 km od Trebinja, odnosno 80 km od Mostara.

Do mjesta sa kojeg smo vidjeli i put do Vjetrenice, ali i u stijenama iznad nas manastir Zavalu, stigli ujutro oko osam časova. Prvo smo se uputili do pećine, gdje nas je ljubazno osoblje ovog kompleksa dočekalo sa žutim šljemovima, koje posjetioci moraju nositi zbog vlastite sigurnosti - na nekim dijelovima staze moraćete se i sagnuti zbog niskog stropa, ali i paziti da se ne okliznete na stazi.

Po ulasku u Vjetrenicu vidjeli smo speleološke posebnosti ove jedinstvene pećine - specifičnu ljepotu, prostrane hodnike i dvorane, brojne nakupine siga, te bogat hidrografski svijet s brojnim jezerima, nekoliko vodopada, više stalnih potoka i na desetine manjih periodičnih tokova koji teku raznim smjerovima.

Vjetrenica je ime dobila po vjetru koji duva na samom ulazu u špilju, a nekada je bila korito rijeke i sve što se može vidjeti u njoj napravila je voda. Pećina je duga 22 kilometra, a istraženo je tek sedam kilometara, dok je turistička staza duga oko 600 metara. Istraživači nisu dalje išli, jer su kanali uski.

Karakteriše je posebno bogat pećinski svijet, u kojem je zabilježeno više od 200 različitih životinjskih vrsta, od kojih više od 90 troglobionata (životinja potpuno prilagođenih na život u podzemlju), što je čini prvom u svijetu po bioraznolikosti - 37 njih je prvi put pronađeno i opisano upravo na ovom mjestu. A svakako najpoznatiji stanovnik ove pećine je čovječja ribica. Nažalost, u našoj šetnji Vjetrenicom nismo uspjeli vidjeti ovu endemičnu vrstu, jer se u podzemnom svijetu pećine pojavljuje od kraja maja pa do početka septembra. Stanište čovječjih ribica je u donjoj pećini Vjetrenice. Ima ih u gotovo svim kanalima, ali su teško vidljive. Hrane se mikroorganizmima iz vode i zbog sporog metabolizma bez hrane mogu izdržati od 10 do 12 godina. Fotografisanje čovječje ribice je zabranjeno, pojašnjava nam vodič kroz pećinu, dok je fotografisanje same pećine dozvoljeno, ali bez upotrebljavanja blica na fotoaparatu.

Pećina je i dalje aktivna, što znači da se njeni ukrasi, stalaktiti i stalagmiti, obnavljaju. Pri samom kraju turističke staze nalazi se jedna od najljepših nakupina stalagmita koja je zbog svog izgleda prozvana "tursko groblje". U nastavku staza vodi do "hajdučkog stola", kamenih blokova koji su postavljeni kao sto i stolice.

Vjetrenica je zaštićeni spomenik prirode od 1950. godine, a 1981. proglašena je geomorfološkim rezervatom prirode. Otvorena je 1968. godine i u nju je bilo moguće ući do 1990, a zbog ratnih dešavanja bila je zatvorena sve do 2010. godine. Na prijedlog Akademije nauka i umjetnosti BiH Vjetrenica je kandidovana za spisak prirodne baštine UNESCO-a.

Manastir Zavala

 

Nakon izlaska iz pećine, u stijenama preko puta u svoj svojoj ljepoti ukazao se manastir Zavala, od Trebinja i Mostara udaljen koliko i Vjetrenica, a koji se smjestio na jugozapadnoj strani Popova polja, ispod brda Ostrog. Do manastira od pećine potrebno vam je desetak minuta hoda. A kada se popnete pod moćne stijene, osjetićete samo mir i spokoj, te miris zapaljenih svijeća i tamjana.

Pouzdanih podataka o vremenu nastanka Zavale nema. Prema narodnom predanju, postanak manastirske crkve Vavedenja presvete Bogorodice vezuje se za prvog hrišćanskog cara Konstantina, koji je nakon izgradnje velike crkve u Slanom stigao u Zavalu, pa vidjevši da je stanovništvo pobožno odlučio da i tu sagradi hram. Car je ostavio Bogorodičinu ikonu na brdu Petkovica sa namjerom da mu tu bude podignuta zadužbina. Drugoga dana pak pronađoše ikonu ispred ulaza u pećinu, na mjestu današnje crkve. Ikonu su vratili na prvobitno mjesto, ali se čudesno premještanje njeno ponovi i u naredna dva dana, te car uvidi da mu je sama ikona pokazala mjesto podizanja crkve.

Crkva datira iz 13. vijeka, sudeći po manastirskom pečatu iz 1271. godine, a najstariji pisani dokument o Zavali potiče iz 1514. godine. U zavalskom spomeniku navode se imena vojvode iz loze Hrabrena Miloradovića, te se može pretpostaviti da su plemići iz te porodice bili ktitori obnove. Oni su ktitori mnogih pravoslavnih crkava i manastira u Hercegovini  u 16. vijeku. U starom srednjovjekovnom jezgru manastira su crkva, prilaz, ostaci konaka i kepija - pećina, a proširen je u periodu od 1876. do 1908. godine kada su sagrađeni novi konaci, trodijelni zvonik na preslicu i stepenište. Pri manastiru je 1886. godine otvorena škola za čije potrebe je sagrađena nova zgrada. Manastirska crkva je polupećinska jer je sjevernom stranom podvučena pod stijenu. Pripada razvijenom tipu crkava s prislonjenim lukovima. Unutrašnjost crkve je 1619. godine ukrasio Grigorije Mitrofanović, hilandarski monah, najdarovitiji i najobrazovaniji srpski slikar 17. vijeka. Prilikom radova na obnovi manastirske crkve od 2001. do 2002. godine u njenoj unutrašnjosti su otkriveni temelji starije crkve. Zbirka umjetničkih predmeta i arhivska građa iz manastira uništeni su u Drugom svjetskom ratu. Manastir je oštećen i u posljednjem ratu, da bi poslije rata bio obnovljen, kada je obnovljen i monaški život.

U prilog značaju ovog svetog mjesta govori i činjenica da se u Zavali zamonašio Stojan Jovanović, budući sveti Vasilije Ostroški, koji je 28. decembra 1610. godine rođen u obližnjem selu Mrkonjići, od oca Petra i majke Ane.

Vodopad Kravica

Ulaznice

Cijena ulaznica za posjetioce na lokalitet Kravica se dijeli u tri kategorije - odrasli, grupe učenika od sedam do 18 godina starosti i djeca do sedam godina starosti.

  • Od 1. juna do 30. septembra cijena ulaznice za odraslu osobu iznosi 10 KM.
  • Od 1. oktobra do 31. maja cijena ulaznice za odraslu osobu iznosi 8 KM.
  •  Ulaznica za grupe učenika od sedam do 18 godina starosti od 1. juna do 30. septembra iznosi 5 KM.
  •  Ulaznica za grupe učenika od sedam do 18 godina starosti od 1. oktobra do 31. maja iznosi 4 KM.
  • Djeca starosti do sedam godina imaju pravo na besplatan ulaz.

Radno vrijeme

Mjesec  Radno vrijeme

  • januar i februar                         07.00 - 17.00
  • mart i april                                 07.00 - 18.00
  • maj                                            07.00 - 20.00
  • jun, jul, avgust I septembar      07.00 - 22.00
  • oktobar                                      07.00 - 19.00
  • novembar i decembar               07.00 - 17.00

Nakon izlaska iz kompleksa manastira Zavala, u njegovom podnožju okrijepili smo se uz kafu i sok (za kafu ćete izdvojiti dvije KM, a koka-kolu tri KM), te se uputili na vodopad Kravica, često pogrešno nazivan Kravice. Kako neke priče kazuju, u davna vremena krdo krava je bilo na ispaši na livadi iznad vodopada, a jedna nestašna kravica je zagazila u vodu. Voda ju je povukla, te je preko vodopada upala u rijeku i uginula. I tako je vodopad dobio ime Kravica.

Vodopad se ugnijezdio 10 km južno od Ljubuškog i 40 km južno od Mostara i predstavlja veliki bigarni vodopad na rijeci Trebižat, koja se svrstava među prirodne rijetkosti i fenomene hercegovačkog krša zbog sedrenih kaskada i intenzivnih sedrenih procesa koji se odvijaju samo u čistim i vodom bogatim rijekama. Trebižat mirno teče kamenitom Hercegovinom sve do mjesta Studenci kod Ljubuškog, gdje padajući s visine od 26 do 28 metara stvara vodopad Kravica, s vodenim amfiteatrom ispod slapa promjera 120 metara.

Spuštajući se stepenicama od ulaza u kompleks već se po žuboru i šumu vode da naslutiti ljepota onog što vas čeka kada dođete na samu obalu rijeke Trebižat - pred vama se polako ukazuje sva raskoš prirode - kombinacija bistre plave vode i zelenog rastinja je fascinantna.

Kravica predstavlja popularno izletište i kupalište i tokom ljeta su ovdje velike gužve. Ali, s obzirom na to da smo vodopad pohodili u aprilu, iznenadio nas je veliki broj izletnika, ali i onih najhrabrijih kojima hladna voda nije bila prepreka da otvore sezonu kupanja.

Posmatrajući kupače u Trebižatu, mi, narodno rečeno zebljičavi, odlučili smo se da ćemo se ipak samo diviti ljepoti viđenog i kupačima vjerovati na riječ da voda "nije tako hladna". S obzirom na to da se u blizini vodopada nalazi i odmaralište, odlučili smo se za predah uz hranu i piće, uživajući u harmoniji boja koje nas okružuju.

U blizini samog vodopada nalazi se i manja pećina u kojoj se mogu vidjeti stalaktiti od kalcijum-karbonata, a moguće su i vožnje kanuima, kojima upravljaju stručna lica, a koja vas mogu provesti rijekom, pa i do samog vodopada, zavisno od toga koliko mokri po završetku obilaska želite da izađete iz kanua.

Vodopad Kravica je prirodni fenomen pod zaštitom države od 1954. godine, kao geološki i geomorfološki spomenik.

 

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije