Beč, evropska prijestonica kulture, ove godine je u znaku poznatog austrijskog slikara Gustava Klimta, čija su djela izložena u više tamošnjih muzeja.
Naime, ova godine posvećena je Klimtu zbog 150. godišnjice od rođenja ovog umjetnika, koji je svojim djelima ostavio dubok trag u slikarstvu. U to se uvjerila i ekipa "Nezavisnih", koja je posjetila Beč i uživala u izložbama Klimtovih djela u Muzeju grada Beča (Wien Museum), smještenom u centru grada na Karlovom trgu.
Važno je napomenuti da ovaj muzej raspolaže izuzetno skupocjenom kolekcijom Klimtovih djela i posjeduje najveću zbirku njegovih crteža.
Pored toga, posebno je zanimljiva činjenica da je posjećenost izložbi Klimtovih djela izuzetno velika, te da u njima, pored domaćih, uživa i veliki broj stranih turista.
Lik i djelo
Ko je, u stvari, Gustav Klimt najbolje nam je opisala Ursula Štorh, zamjenik direktora i odgovorni kustos bečkog muzeja, koja je kazala da je on zasigurno jedan od najpoznatijih slikara tog grada s početka 20. vijeka.
Dodala je da je u ovom muzeju smješteno 411 Klimtovih crtež, osam ulja na platnu, ali i poznati plakati koje je radio za bečku secesiju.
"To je najveći broj Klimtovih crteža koje neko posjeduje, dakle, najveći broj slika koje su u ruci jednog muzeja, tako da smo vrlo ponosni. Budući da nismo samo muzej umjetnosti nego i kulturnoistorijski muzej, ne sakupljamo samo djela Gustava Klimta nego i ostale stvari koje su u vezi s njegovom ličnošću", ispričala je Štorhova i dodala da su to, primjera radi, portreti poznatih fotografa njegovog vremena, zatim posmrtna maska, te jedina slikarska kuta koja je sačuvana, a u kojoj je Klimt slikao.
Istakla je da u muzeju imaju i sliku koju je napravio Egon Šile, dan nakon Klimtove smrti, ali i da su u zadnje vrijeme počeli sakupljati Klimtove suvenire, koji su, takođe, dostupni na samoj izložbi.
"Razlog za prikupljanje suvenira je zato što je Gustav Klimt postao nešto kao sinonim za Beč, isto kao što je to Mocart ili Johan Štraus", istakla je Štorhova i dodala da su se ovom izložbom odlučili da pokažu sve što imaju - od Klimtovih originalnih djela do ostalih stvari koje se odnose na njega.
Govoreći o interesu turista za ove izložbe, posvjedočila je da je on ekstremno velik i da na toliki odziv nisu računali, ilustrujući to činjenicom da je do početka juna organizovano osam izložbi.
"Početkom juna tu je bilo oko 1.800 posjetilaca i to su zaista brojke gdje nailazimo na naše granice", precizirala je Štorhova i dodala da je oko 65 odsto domaćih posjetilaca te izrazila nadu da će u ljetnim mjesecima biti manje Bečlija, a više turista.
Značajne slike
U razgovoru Štorhova nam je izdvojila i dva Klimtova djela koja se nalaze u ovom muzeju, a koja, po njenom mišljenju, zaslužuju posebnu pažnju.
"Riječ je o dvije slike, ulja na platnu, i to portret Emilije Flöge i 'Boginja Palas Atina'. To su najvažnija djela i dvije najznačajnije slike, a o ostalima bi se, takođe, moglo mnogo pričati", rekla je ona i dodala da prvo djelo prikazuje ženu koja je za Klimta bila posebno važna, ali i da ta slika ima veliki kulturnoistorijski značaj.
Štorhova objašnjava da je druga slika važna kao programska slika za osnivanje secesije, jer jednostavno predstavlja i period stvaranja Klimta i Beč oko 1900. godine. U tom periodu, priča ona, postojala je organizacija umjetnika u Beču, takozvani Kinstlerhaus, ali ga je Klimt, zajedno sa drugim slikarima 1897. napustio i osnovao secesiju.
"On je bio i prvi predsjednik secesije i boginju Palas Atinu izabrao je kao boginju mudrosti, nauka i umjetnosti, te kao zaštitnicu bečke secesije", rekla je ona i dodala da je Klimt tada bio pod uticajem simbolizma i da je Palas Atinu naslikao tako da je bila relativno provokativna.
Objasnila je da ta slika na svom štitu naprijed ima glavu meduze, koja plazi jezik publici, što je podrugivanje tadašnjim kritičarima secesije.
"U pozadini je prikazan grčki junak Herkul, koji se bori protiv morskog čudovišta i on predstavlja mladog junaka u brobi protiv zla i to predstavlja borbu secesije protiv Kinstlerhausa, pod zaštitom Palas Atine, gdje junak ostaje Herkul", objasnila je Štorhova i dodala da cijela slika ima metalni okvir, čime naglašava agresivnost ukupne situacije.
Upoznavanje svih aspekata
Važno je napomenuti da "Wien Museum" posjeduje najveću zbirku crteža Gustava Klimta, koja obuhvata apsolutna remek-djela te skice i pripremne radove iz svih faza njegovog umjetničkog opusa.
Prvi put u istoriji muzeja prezentovani su svi crteži, što posjetiocima daje mogućnost da pojedine tematske radne grupe, poput secesije ili skica za slike za Bečki univerzitet, upoznaju kroz sve aspekte.
Pored crteža, prikazane su i pojedine slike, a osim toga, prikazani su i plakati te štampani materijali koje je Klimt dizajnirao za bečku secesiju, a u kolekciji se često mogu naći i originali i štampani produkt.
U zbirci se mogu vidjeti radno odijelo umjetnika, posmrtna maska kao i skupocjene reprodukcije ranijih portreta, te portretne plastike.
